Kako navode momci emisije The Catholic Talk Show Rim je od početaka središte i, mogli bismo reći, srce Katoličke Crkve. Ako ste katolik koji putuje u Vječni grad (la Città Eterna) ova vrlo zanimljiva mjesta, koja mnogi ljudi ne posjete, trebali biste vidjeti.

Iskopine ispod bazilike Sv. Petra

Sv. Petar pokopan je prema predaji na mjestu poznatom kao grobni humak sv. Petra i Pavla, a car Konstantin je u 4. stoljeću naredio zatrpavanje groblja i izgradnju crkve posvećene Prvaku apostola. Ta Konstantinova bazilika koristila se preko tisuću godina, a ideja o rekonstrukciji probudila se tijekom vladavine pape Nikole V. 1450-ih. Gradnja je započela 1506. i bazilika je 1626. posvetio papa Urban VIII. Bazilika je danas jedna od najvećih crkava na svijetu.

Iskopine su zanimljive jer je prilikom radova na bazilici, još u vrijeme vladavine pape Urbana VIII., otkrivena antička nekropola. Zbog moguće ugroze građevine iskapanja su započela 30-ih godina prošlog stoljeća, a 1950. papa Pio XIII. službeno je objavio da je otkriven grobni humak sv. Petra. Međutim, u grobnom humku nisu pronađene apostolove kosti. Ipak kosti su na 1953. ipak pronađene u bočnom zidu, a na mjestu iskopina nađen je također antički natpis na grčkom Petros eni (hrv. Petar je ovdje). 1968. papa Pavao VI. potvrdio je da su kosti pronađene prilikom iskapanja relikvije sv. Petra. U bazilici se danas čuvaju izvanredna djela umjetnosti, počevši od Michelangelove “Pietà” , a ono što je locirano kao grobnica prvog pape nalazi se u Vatikanskoj kripti.

Mamertine zatvor

Mamertine zatvor sagrađen je u 7 st. pr Kr. 12 metara ispod zemlje, na razini ispod kanalizacije. Namjena zatvora je bila da se u njega kratkotrajno smještaju politički zatvorenici koji su tamo čekali smaknuće, a prema predaji tamo su mučeni i sv. Petar i Pavao. Nalazi se odmah pored Rimskog foruma te je u ono vrijeme bio zapravo središte grada. U ovom zatvoru koji je više podsjećao na tamnicu nego na zatvor, sv. Pavao je prema nekim legendama, prije smaknuća krstio neke zatvorenike. Danas se na tom mjestu nalaze dvije crkve: S. Giuseppe dei Falegnami i S. Pietro in Carcere.

Bazilika sv. Križa Jeruzalemskog

Basilica di Santa Croce in Gerusalemme poznata i kao Heleniana i Sessoriana tijekom prve polovice 3. st. bila je carski rezidencijalni kompleks unutar Aurelijanovih zidina, a kasnije je postala rezidencija Konstantinove majke Helene Carigradske. Bazilika je posebna po tome što se u njoj čuvaju razne relikvije. Osim relikvije Svetog Križa koju je u Rim donijela Helena, u bazilici se čuva i kažiprst sv. Tome apostola te Titulus crucis, odnosno dvije tisuće godina staro drvo masline s natpisom INRI koji je Poncije Pilat, prema Ivanovom evanđelju, dao postavio na križ iznad raspetog Isusa.

Svete stube

Stube iz Pilatova pretorija u Jeruzalemu kojima se, prema vjerovanju, Isus Krist uspeo na dan svoje muke. Iz Jeruzalema u Vječni grad dala ih je u 4. st. prenijeti sv. Jelena Križarica, majka cara Konstantina, a danas se nalaze u svetištu preko puta crkvenog sjedišta Pape, odnosno Lateranske bazilike o kojem brigu vode oci pasionisti. Hodočasnici na koljenima prelaze 33 stube kako bi odali počast Kristovoj muci, a na stubama su vidljive i tri mrlje navodno Isusove krvi. Stubište je okruženo freskama s prikazima iz Svetog pisma koje je u 16. st. dao naslikati papa Siksto V. Hodočasnicima koji zadovoljavaju uobičajene uvjete, na kraju puta može biti dodijeljen potpuni oprost u Apostolskoj pokorničarnici.

Bazilika Sv. Silvestra I.

U bazilici Sv. Silvestra I. pokopani su papa sv. Slivestar I., sv. Stjepan i sv. Tarzicije.  Ono što je vrlo zanimljivo je da se u toj bazilici čuva dio glave sv. Ivana Krstitelja. U čast sv. Ivanu Krstitelju, podignute su mnoge crkve počevši od Lateranske bazilike, a osim u crkvi sv. Silvestra njegove relikvije čuvaju se također u Francuskoj i u Damasku.