Gotovo polovina slučajeva mentalnih bolesti ili poremećaja počinje prije 14. godine, no Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da se većina tih slučajeva ne prepoznaje. Posljedica nedostatka rane dijagnoze može dovesti do nastavka problema i u odrasloj dobi. Stoga je ususret Međunarodnom danu djeteta, koji se obilježava 20. studenog, Ministarstvo zdravstva predstavilo pilot-projekt “Probir rizika u mentalnom zdravlju školske djece” koji će se provesti 2020. godine među učenicima prvih razreda srednje škole. Cilj projekta je detektirati rizična ponašanja kroz anketni upitnik koji će učenici rješavati u sklopu redovitog sistematskog pregleda. Ukoliko rezultati upućuju na mogući rizik mentalnog zdravlja, roditelji će biti obaviješteni te će se krenuti u daljnje istraživanje i pružanje potrebne pomoći.

Značajan je problem maloljetnog pušenja i alkoholizma koji mogu biti uzroci, ali i posljedice teškoća u mentalnom zdravlju

U Hrvatskoj se prema istraživanju zdravstvenih navika učenika potišteno osjeća 15% djevojaka i 5% dječaka u dobi od 15 godina. Mogu postojati brojni pokazatelji da se dijete suočava s mentalnim poteškoćama: izostajanje iz škole, problemi u socijalizaciji, izbjegavanje kontakta sa stručnim suradnicima škole ili otežana suradnja s roditeljima, napomenula je prim. Marija Posavec iz Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu.

Predstavljanje pilot-projekta “Probir rizika u mentalnom zdravlju školske djece”

Razlog sve ranijeg pojavljivanja mentalnih poteškoća u mladih dolazi zbog kombinacije raznih čimbenika. “Današnja generacija djece nikad nije bila više željena i voljena, djeca dolaze na svijet kao apsolutni centar svijeta svojih roditelja i na taj način roditelji osjećaju jako veliku odgovornost. Pridaju djeci toliko pažnje da djecu ne uče dobrim kompetencijama za suočavanje sa životom”, objasnila je prof. Nataša Jurić-Begić iz Odjela za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Zbog te kontinuirane nadgledanosti, dolazi i do velikog pritiska da ta djeca budu najbolja u svemu.

Također je značajan problem maloljetnog pušenja i alkoholizma koji mogu biti uzroci, ali i posljedice teškoća u mentalnom zdravlju. “Tu smo u svim pokazateljima među zemljama sa najviše mladih koji puše i piju alkohol”, istaknula je zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. Ivana Pavić-Šimetin.

Prema dr. Posavec, dugoročno rješenje problema se nalazi u ranom prepoznavanju bolesti ili poremećaja, stvaranja uvjeta u kojemu se djeca mogu ostvariti i u organizaciji zdravstvenog sustava.

Ako projekt dobije dobre pokazatelje, istraživanje se planira proširiti i na 8. i 5. razrede osnovne škole te na studente.