Dok su grobovi svetog Petra ili svetog Jakova starijeg poznati vjernicima diljem svijeta, mjesta koja čuvaju relikvije ostalih apostola mnogima su nepoznanica. Koja su to mjesta posvećena sv. Tomi, sv. Andriji, sv. Filipu...?
Bazilika sv. Petra u Vatikanu / Foto: Wikipedia
Mjesto pokopa učenika kojega je Isus postavio za učitelja drugim apostolima te kao “kamen” na kojem će izgraditi Crkvu svoju je, kao što je poznato, glavno kršćansko svetište – bazilika svetog Petra u Vatikanu. Bazilika je izgrađena na mjestu na kojem se, prema kršćanskoj tradiciji, nalazio grob svetog Petra (apostol je podnio mučeništvo za cara Nerona, razapet naopako po vlastitoj želji), iako nisu svi suglasni oko ove verzije legende. No, sigurno je da je današnje svetište izgrađeno 1506. godine pod pontifikatom pape Julija II. te se nastavilo desetljećima, a dovršeno je 1626. kada ju je posvetio papa Urban VIII. Bazilika čuva izvanredna djela umjetnosti, počevši od Michelangelove “Pietà” , a ono što je locirano kao grobnica prvog pape nalazi se u Vatikanskoj kripti.
2. Sv. Andrija – Patras, bazilika sv. Andrije
Katedrala sv. Andrije u Patrasu / Foto: Wikipedia
Takozvani protocletos, ili “prvi pozvani” (sv. Andrija i Petar, njegov brat, bili su prvi apostoli koje je Isus pozvao), prema tradiciji također je podnio mučeništvo za cara Nerona, nekoliko godina prije Petra, i on također raspećem (na čuvenom poprečnom križu u obliku slova X, stoga je također poznat kao “križ svetog Andrije”). Sv. Andrija je pretrpio mučeništvo u Patrasu u Grčkoj. Tu se nalazi bazilika sv. Andrije izgrađena između 1908. i 1974. u neobizantskom stilu, hodočasničko odredište vjernika koji svake godine stižu iz svih krajeva svijeta. Patras je treći po veličini grad u Grčkoj, nakon Atene i Soluna te prvi na Peloponezu. Povijest relikvija sv. Andrije posebno je nemirna: lubanja je donesena u Patras 1964. godine iz Rima; iste godine je čeljust, do tada čuvana u Pienzi, također poslana u Patras, dok su neki dijelovi križa stigli 1980. godine. Druge relikvije su pronađene raštrkane u različitim dijelovima svijeta (ruka je, na primjer, bila čuvana u katedrali u Sarzani, gradu čiji je zaštitnik upravo sv. Andrija).
3. Sv. Jakov stariji – Santiago de Compostela, bazilika sv. Jakova iz Compostele
Katedrala sv. Jakova u Santiago de Composteli / Foto: Pixabay
Nakon bazilike sv. Petra, ovo je možda najpoznatije svetište posvećeno jednom apostol. Prema legendi, nakon mučeništva koje je podnio odrubljivanjem glave u Jeruzalemu pod vladavinom Heroda Agripe (kako navode Djela apostolska), tijelo Jakova Zebedejeva (zvanog “stariji” kako bismo ga razlikovali od drugog Jakova, apostola Isusova) učenici su donijeli u Galiciju, a njegovi ostaci čudom su otkriveni u IX. stoljeću nakon viđenja jedne zvijezde (iz koje proizlazi toponim Compostela, od campus stellae, “polje zvijezde”). Prva crkva je izgrađena krajem stoljeća, no današnje svetište datira iz kasnijeg razdoblja. Gradnja je počela u 11. stoljeću, a građevina u romaničko-gotičkom stilu posvećena je 1211. Pročelje koje karakterizira raskošna i bogata ornamentika, nazvana fachada do Obradoiro, datira iz 18. st., a izgrađeno je između 1738. i 1750. prema nacrtu arhitekta Fernanda de Casasa. U bazilici koja je stoljećima završna točka Puta sv. Jakova sačuvano je mnogo umjetničkih djela. Među njima su i grobovi kraljeva od kojih mnogi datiraju iz 12. i 13. stoljeća, te dvanaest tapiserija Francisca de Goye (katedrala sv. Jakova može se pohvaliti zapaženom zbirkom tapiserija).
4. Sv. Ivan – Efez, bazilika sv. Ivana (u ruševinama)
Grob sv. Ivana u Efezu / Foto: Wikipedia
Prema kršćanskoj tradiciji, sveti Ivan, apostol i evanđelist, jedini je od dvanaestorice apostola koji je umro prirodnom smrću. Preminuo je u vrijeme cara Trajana u Efezu, u Maloj Aziji. Ovdje je u 4. stoljeću izgrađeno prvo svetište njemu u čast, no, već dvjesto godina kasnije je napušteno. Tako je u šestom stoljeću car Justinijan naredio izgradnju nove, impozantne bazilike posvećene ovom svecu od koje su danas ostale samo ruševine (mjesto je, naime, potpuno napušteno nakon što je grad pao u turske ruke), a najmlađi Isusov učenik danas nema hodočasničko odredište (u starom Efezu, barem do osmanskog osvajanja, to je bilo često vjersko odredište).
5. Sv. Filip – Hijerapolis, Martyrion sv. Filipa
Grob sv. Filipa u Hijerapolisu / Foto: Wikipedia
Sveti Filip je propovijedao u Hijerapolisu u Frigiji, mjestu u kojem je pretrpio i mučeništvo, također raspećem (no prema tradiciji je razapet na drvo, a ne na križ). Ovaj drevni grad koji je danas jedno od najposjećenijih arheoloških nalazišta u Turskoj, čuva tragove martyriona (bizantske bazilike posvećene mučeniku) svetog Filipa. Ruševine građevine otkrio je 2011. tim arheologa Sveučilišta u Lecceu koji su na osnovu natpisa pronađenih na licu mjesta pronašli ono što se nekada smatralo grobom svetog Filipa. Stoga niti ovaj apostol nema svoje mjesto hodočašća te mu još uvijek nedostaje posvećena vjerska građevina.
6. Sv. Bartolomej – Benevento, bazilika sv. Bartolomeja
Bazilika sv. Bartolomeja u Beneventu / Foto: Wikipedia
Legenda kaže da su se relikvije svetog Bartolomeja, koji je pretrpio mučeništvo tako što je živ oderan na neutvrđenom mjestu na Bliskom istoku, pojavile u Lipariju u šestom stoljeću te su nekako stigle u Benevento, gdje im je oko 300 godina kasnije utvrđena autentičnost. Godine 983. saksonski car Oton II. zatražio je od stanovnika Beneventa relikvije sveca, no oni su mu predali lažne relikvije koje su kasnije postavljene u baziliku sv. Bartolomeja na Isola Tiberina u Rimu. Što se stvarno dogodilo nije jasno, no i danas su relikvije sveca predmet prijepora između Beneventa i Rima. Crkva u Beneventu, izgrađena je između 1726. i 1729. godine na mjestu prethodnih crkava koje su nekoliko puta uništavane seizmičkim aktivnostima, datira iz najranijih vremena, jer je prva građevina izgrađena u IX. stoljeću.
7. Sv. Matej – Salerno, katedrala
Katedrala sv. Mateja u Salernu / Foto: Wikipedia
Čak se i porijeklo kulta svetog Mateja gubi u legendi: sveti apostol i evanđelist pretrpio je mučeništvo u Etiopiji gdje ga je ubio plaćeni ubojica dok je slavio misu. Relikvije su nekako stigle do Lucanije u V. stoljeću, nekoliko stoljeća kasnije našao ih je redovnik Atanazije, no vijest o njima se ponovno gubi sve do 954. godine kada su ponovno pronađene u Lucaniji, a zatim prevezene u Salerno gdje se danas sačuvaju. Točnije, pronađene su u kripti katedrale izgrađene u 11. stoljeću i potom opsežno preuređene u sljedećim stoljećima. Svake godine katedrala u Salernu je središte proslave u čast sveca koji je ujedno i zaštitnik glavnog grada regije Kampanije. Mnogima je nepoznato da čak i evanđelist Matej ima svoj hodočasnički put: to je Put svetog Mateja koji se proteže duž obale Cilenta i slijedi put kojim su, prema tradiciji, prenesene njegove relikvije nakon otkrića u Lucaniji i njihovog premještanja u Salerno.
8. Sv. Toma – Ortona, bazilika sv. Tome apostola
Katedrala sv. Tome apostola u Ortoni / Foto: Wikipedia
Sveti Toma, apostol, poznat po tome što nije vjerovao u Isusovo uskrsnuće i po tome što je tražio opipljiv dokaz, prema tradiciji počiva u bazilici svetog Tome apostola u Ortoni, u Abruzzima, svetištu izgrađenom u 12. stoljeću, ali u cijelosti obnovljenom u 20. stoljeću nakon štete pretrpljene tijekom Drugog svjetskog rata. Svetac je navodno ubijen tijekom svog propovijedanja u Indiji, a od vremena mučeništva do danas legende su različite: legenda iz Ortone kaže da su relikvije ukrali neki stanovnici Abruzza 1258. godine s grčkog otoka Kiosa gdje su se u to vrijeme nalazili, no postoje i priče da se relikvije svetog Tome čuvaju u Chennaiu u Indiji, gdje se nalazi još jedna kršćanska bazilika posvećena sv. Tomi koja se suprotstavlja ovoj u Ortoni po ulozi središnjeg svetišta sv. Tome apostola.
9. Sv. Jakov mlađi – Rim, bazilika Svetih apostola
Bazilika Svetih apostola u Rimu / Foto: Wikipedia
Još jedan slučaj prijepora oko relikvija je onaj Jakova Alfejeva, poznatog pod imenom Jakov mlađi, kako bismo ga razlikovali od svetog Jakova štovanog u Santiago de Composteli. Prema katoličkoj tradiciji pokopan je u bazilici Svetih apostola u Rimu, dok prema tradiciji Armenske apostolske crkve tijelo sveca počiva u katedrali svetog Jakova u Jeruzalemu. Nadalje, katolička tradicija kaže da se u rimskoj bazilici, osim relikvija Jakova mlađeg, nalaze i neke relikvije svetog Filipa. Bazilika Svetih apostola, jedna od najljepših crkava u Rimu, ističe se svojim dugim trijemom iz 15. stoljeća iznad kojeg se uzdiže neoklasicističko pročelje koje je dizajnirao Giuseppe Valadier. U bazilici je moguće pronaći djela velikih umjetnika poput Antonija Canove, Antoniazza Romana, Giovannija Battiste Gaullija, Sebastiana Riccija.
10. i 11. Sv. Šimun Kananajac i Juda Tadej – Rim, bazilika sv. Petra u Vatikanu
Bazilika sv. Petra u Vatikanu / Foto: Pixabay
Prema legendi, sveci su se susreli u Perziji gdje su zajedno naviještali evanđelje. Obojica su mučeni kamenovanjem (Juda Tadej je pogubljen sjekirom ili kopljem, što je kasnije postalo njegov ikonografski atribut), a njihove se relikvije čuvaju u bazilici svetog Petra u Rimu. Međutim, postoje i oni koji kažu da je neke fragmente njihovih tijela uzeo franjevac Jakov iz Lanciana koji je 1438. bio u Veneciji gdje su tada potvrđeni posmrtni ostaci dvojice apostola. Fratar ih je odnio u Lanciano i, prema tradiciji, danas se nalaze u crkvi sv. Augustina u ovom gradu pokrajine Abruzzi.
12. Sv. Matija – Padova, bazilika sv. Justine
Bazilika sv. Justine u Padovi / Foto: Wikipedia
Kao što je poznato, Matija je bio posljednji apostol, izabran da “zamijeni” Judu Iškariotskog koji je izdao Isusa. Međutim, oko ovog apostola tradicija najviše zbunjuje. Osim trenutka kada je izabran (nakon okupljanja jedanaestorice), o njemu se malo zna. Čini se da je bio mučen kamenovanjem u Jeruzalemu te da je njegove relikvije carica sveta Helena prenijela u Rim. Dio tih relikvija prebačen je potom u opatiju sv. Justine u Padovi, gdje se i danas nalaze, dok se drugi dio relikvija čuva u opatiji sv. Matije u Trieru u Njemačkoj.