Crkva danas slavi blagdan Očekivanja poroda Blažene Djevice Marije. Time nas želi potaknuti na još dublje proživljavanje otajstva Božića. Još u 7. stoljeću u Španjolskoj se, prema odluci Toledskoga sabora, na današnji dan slavio blagdan Navještenja Blažene Djevice Marije. Do takve je odluke došlo zato što dan 25. ožujka obično pada u korizmu ili na sam Uskrs, a ti dani nisu prikladni za marijanske blagdane. Ipak, kasnije su i španjolske Crkve prihvatile način slavljenja prema običajima rimske Crkve.

Da današnji dan ne bi ostao bez blagdanskog ozračja, najprije je španjolska Crkva uvela blagdan Očekivanja poroda Blažene Djevice Marije, a papa Grgur XIII. 1573. godine svojim je pismom potvrdio slavljenje ovoga blagdana. Prihvatila ga je poslije i cijela Crkva. Toledski nadbiskup sv. Ildefonz je s naročitom ljubavlju svetkovao blagdan Očekivanja poroda Bl. Djevice Marije. U zadnjim godinama svoga života jednom je svečano u procesiji ušao u svoju katedralu 17. prosinca da uoči Gospina blagdana sa svećenicima obavi jutarnju molitvu. Katedralu je najedanput posve ispunila neobična svjetlost, a na biskupskom tronu opazili su Mariju, okruženu anđelima i svecima. Tada je Ona ljubazno pozvala Ildefonza da joj se približi. Kad je on to učinio, Gospa je pohvalila njegovu vjernost u biskupskoj službi te mu stavila na ramena novi plašt da ga obuče na njezin blagdan Očekivanja poroda Blažene Djevice Marije.

S današnjim blagdanom Očekivanja poroda Blažene Djevice Marije u Crkvi se počinju moliti tzv. O-antifone koje naznačuju uzdisaje i želje Staroga zavjeta za Spasiteljem. Blagdan se osobito proširio u krajevima pod Mletačkom Republikom te na području Papinske Države.

Današnji blagdan poziva nas da obnovimo vjeru u Marijino djevičanstvo. Vjerujemo da je Marija sačuvala djevičanstvo prije poroda, u porodu i poslije poroda. Ta je vjera stara koliko i Crkva jer već u apostolskom vjerovanju ispovijedamo: “Rođen od Marije Djevice”. Tu je vjeru svečano ispovjedio i II. vatikanski sabor u Dogmatskoj konstituciji o Crkvi.