Po ulasku u nekadašnju Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu, a danas Hrvatski državni arhiv u atriju ćete naići na slike četiri hrvatska grada. Nad ulazom u malu čitaonicu Menci Klement Crnčić naslikao je Senj. Nad ulazom u veliku čitaonicu Oton Iveković naslikao je Dubrovnik. Nad ulazom u dvoranu za posudbu knjiga Ferdo Kovačić naslikao je Đakovo, a iznad ulaza u dvoranu za kataloge naslikan je grad Jajce, autora Gabrijela Jurkića.
Taj kraljevski grad, mjesto stolovanja posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, kroz povijest je prošlo mnoge vladare i režime, a isto tako i razaranja. Posljednje se dogodilo 1992. godine nakon što je u proljeće postao metom srpske agresije u Bosni i Hercegovini. Prvi topnički napad dogodio se 27. svibnja 1992., baš na sajmeni dan. Posljedica je bila nekoliko poginulih ljudi. U danima koji su uslijedili, Jajce je sve češće bilo meta projektila iz neprijateljske okolice. Uz svakodnevna granatiranja, branitelji Jajca morali su se nositi sa snažnim udarima pješačko-oklopnih postrojba srpske vojske i JNA. Veliki pritisak srpskih snaga dolazio je sa svih strana, posebice iz pravca Mrkonjić Grada i Banje Luke, a u kolovozu su započeli i zračni napadi.
Usprkos činjenici da je neprijatelj od početka bio jači opremom, ljudstvom i logistikom, branitelji su izdržali sve do jeseni kada su se našli u okruženju. Logistička potpora, oružje, lijekovi i hrana sve su se teže probijali preko Rame i Fojnice do Jajca. Izolirano Jajce imalo je ratnu bolnicu koja je svakodnevno obrađivala mnogo ranjenika, što branitelja, što civila koji su u sve većoj mjeri „Putem spasa“ preko teških brdovitih terena do Travnika napuštali svoje domove.
Nakon posljednjih uličnih borbi branitelji i civilno stanovništvo 30. listopada 1992. morali su se povući. Oko trideset tisuća ljudi protjerano je iz svojih domova spašavajući goli život. Veliki izbjeglički val krenuo je prema Republici Hrvatskoj i na neokupirana područja Bosne i Hercegovine. Tijekom okupacije Jajce je sustavno pljačkano, razoreni su kulturni i vjerski spomenici, srušene su sve crkve među kojima i drevno katoličko svetište Svetog Ive u Podmilačju. Mnogi civili koji su ostali u Jajcu bili su zatočeni ili ubijeni. Pad Jajca smatra se jednim od uzroka bošnjačko-hrvatskog sukoba u BiH jer postrojbe Armije BiH nisu dopustile snagama Hrvatskog vijeća obrane da prođu prema Jajcu u presudnim trenucima njegove obrane.
Nakon tri i pol godine grad Jajce oslobođen je u rujnu 1995. godine u oslobodilačkoj operaciji združenih snaga Hrvatske vojske, Hrvatskog Vijeća Obrane i Armije Bosne i Hercegovine kodnog naziva „Maestral“. Daytonskim sporazumom Jajce i njegova okolica ušli su u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.