Ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče doc. dr. Petrana Brečić spomenula je nedavni okrugli stol o medijskom praćenju suicida i naglasila: “Zaključili smo da kod nas nije toliko loša situacija u smislu medijskog izvještavanja, štoviše da je relativno dobra. To, naravno, ne znači da ne može biti bolje i da se ne moramo kontinuirano educirati, ali u svakom slučaju vidi se određeni pomak u načinu na koji se izvještava danas u odnosu na vrijeme prije 20, 30 ili 40 godina.”

dr. Petrana Brečić

Ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba prof. dr. Gordana Buljan Flander dodala je da su objavljeni naputci Svjetske zdravstvene organizacije o izvještavanju o slučajevima suicida i istaknula:

Zaista je važno da mladima ne dajemo ideju na koji način mogu počiniti suicid i da ne veličamo suicid stavljanjem takvih događaja na naslovnicu.

“Mladi kažu da moraju biti popularni ovdje i sada, što je naprosto dio njihovog sazrijevanja. U tim godinama oni i ne shvaćaju konačnost suicida. Kad govorimo o mladima, moramo biti posebno posebno pozorni da im ne bismo dali ideju na koji način bi mogli počiniti suicid i da ne bismo veličali taj čin”, naglasila je Buljan Flander.

Upitana poštuju li se spomenuti naputci u hrvatskim medijima, Katja Kušec iz Agencije za elektroničke medije odgovorila je potvrdno i dodala: “Mediji su itekako napravili iskorak, ali i Vijeće za elektroničke medije vodi brigu da se nakladnici drže tih naputaka. Sve novinarske udruge koje djeluju u Hrvatskoj imaju svoj Kodeks časti i pravilnike kojih se novinari na terenu u takvoj temi uglavnom pridržavaju. Krajnja sankcija za nepridržavanje je gubitak koncesije. U međuvremenu, postoje interni alati kojima mi reagiramo na svaku prijavu, čak i na one anonimne, ukoliko je pošiljatelj ostavio trag na koji mu se može poslati dopis.”

Sinergija donosi rezultate

Dotaknute su i teme fizičkog nasilja, ali i posebno bolnog cyber nasilja koje se čini putem društvenih mreža, što žrtvu traumatizira toliko da počne razmišljati o suicidu kao izlazu iz patnje.

Kao dobar primjer izvještavanja o suicidu iznesen je primjer iz svijeta, pri čemu je nakladnik u novinskom okviru odmah objavio i broj SOS linije i adresu mjesta na koja se mogu javiti oni koji razmmišljaju o suicidu.

dr. Gordana Buljan Flander

Kušec je upozorila da presing u kojemu kao novinari morate biti prvi donositelji vijesti nosi i žrtve. “Pretpostavka je da ozbiljan poslodavac uključuje i postulate ozbiljnog novinarstva”, poručila je Kušec i zaključila: “Zajednički možemo napraviti puno kada se udružimo. Kada mediji, medicina, struka, škola i Crkva naprave sinergiju, može se napraviti svaka tema, i ona ranjiva i ona za koju kažemo da je nepremostivo teško popravljiva. Duboko vjerujem da se može napraviti čudo, unatoč činjenici da je tehnologija napravila taj iskorak te da nema tog emotivnog momenta kojeg čovjek kao socijalno biće mora imati – neovisno o ideološkom svjetonazoru.”

Ako vidite da se vaše dijete mijenja, da se povlači u sebe ili kod njega vidite znakove depresivnosti – potražite pomoć!

Roditeljima je Buljan Flander poručila: “Promatrajte svoju djecu i provodite vrijeme s njima. Ako vidite da se vaše dijete mijenja, da se povlači u sebe, ako vidite da se ne želi družiti s prijateljima ili ako vidite znakove depresivnosti, opraštanja s prijateljima ili pisanja nekih oproštajnih pisama ili gledanja takvih emisija – potražite pomoć! Nemojte da vam bude neugodno. Nemojte se sramiti, možete doći u polikliniku, odnosno bilo koju ambulantu kod stručnjaka koji se bave djecom.”

Inače, u Hrvatskoj postoje sljedeći brojevi telefona i mail adrese za psihološku pomoć: Centar za krizna stanja i prevenciju suicida: 01/2376470 (radi od 0 do 24 sata), Plavi telefon: 01/4833888 (plavi-telefon@zg.t-com.hr) te Psihološki centar TESA: 01/4828888 (psiho.pomoc@tesa.hr).