U hrvatskom je jeziku nekoliko imenica koje se upotrebljavaju i u muškom i u ženskom rodu. Uz imenice čar i glad takvima se, kolebljivima, smatra i imenica bol. Naime, sve tri imenice završavaju na zatvornik, a u hrvatskome jeziku, uglavnom, tako završavaju imenice muškoga roda. Tako se i čar, glad i bol mogu uporabiti i u muškom rodu što znači da uz njih može stajati pridjev muškoga roda, npr. (gubiti) svaki čar, (osjećati) veliki glad, (nanositi komu) jaki bol.

Da se imenice čar i glad češće rabe u ženskom rodu negoli u muškom, vidljivo je kad uz njih stoje pridjevi; češće je uz imenicu čar uporabiti pridjev ženskoga roda, npr. gubiti svaku čar (kao gubiti svaku draž), a tako je i uz imenicu glad, primjerice osjećati posljedice velike gladi (kao osjećati posljedice velike oskudice). Pri tom promjenom roda imenice čar i glad ne mijenjaju svoje značenje.

Samo za imenicu bol gramatike navode da promjenom roda mijenja i značenje; u muškom rodu imenica bol znači osjećaj tjelesne patnje, kao u primjerima: saviti se od bola, pasti u nesvijest od bola, osjećati bolove u zglobovima. U ženskom pak rodu bol znači osjećaj duševne patnje kao u primjerima: udovička bol, svisnuti od boli, psihičke boli. Prema toj razlici, na kojoj ustraju suvremene gramatike, osjećamo želučane bolove zbog ljubavnih boli i pri tom promjenom roda imenice mijenjamo joj i značenje.

No u razgovornom jeziku imenicu bol u muškom ili u ženskom rodu često upotrebljavamo neovisno o razlici u značenju koja nastaje promjenom roda.