Iako je u 18. stoljeću slavonski svećenik i pjesnik Josip Stjepan Reljković napisao:

Ne istražuj listopadu ime

jerbo njega već izdaje vrime,

list opada i goli se drvo

za ovaj jezični savjet učinio sam upravo to. Godine 1837. drugi broj Danice ilirske bio je posvećen narodnim nazivima mjeseci. Tada je odlučeno da će se za deseti mjesec u godini rabiti naziv listopad.

Osim toga naziva u hrvatskome su jeziku tijekom povijesti zabilježeni i sljedeći nazivi za deseti mjesec u godini: otobar, otombar, oktobar, oktubar, otubar, miholjščak, lukovščak, kozaprst, desetnik, padolist.

Naziv oktobar kao i njegove inačice dolazi iz latinskog naziva za listopad – october, nastao prema octo što znači osam. Naime, prema starom rimskom kalendaru listopad je bio osmi mjesec. Naziv otobar preuzeli smo iz talijanskoga jezika u kojem je ottobre naziv za deseti mjesec.

Nazivi  miholjščak i lukovčak motivirani su katoličkom tradicijom. Naziv miholjščak u vezi je sa sv. Mihovilom čiji se blagdan slavi 29. rujna, a naziv lukovčak u vezi je sa sv. Lukom, što nije slučajno jer se 18. listopada slavi blagdan toga evanđelista.

Naziv listopad ilirci su proglasili službenim te se danas rabi kao standardni naziv hrvatskoga jezika za deseti mjesec koji ima 31 dan.

Motivaciju za taj naziv nije teško pogoditi – riječ je o mjesecu u kojem pada lišće.