U ličkom selu Široka Kula između Gospića i Korenice dogodio se 13. listopada 1991. pokolj nad hrvatskim stanovništvom koje je živjelo u njemu i u okolici.
Početkom devedesetih Široka Kula brojala je oko 550 ljudi i to većinski srpskog stanovništva. Trećina stanovništva koja se je deklarirala kao Hrvati, postala je uskoro trn u oku lokalnom srpskom stanovništvu. Prve napetosti su u selu počele nakon višestranačkih izbora na kojima je pobjedu odnio HDZ.
Srbi naoružani automatskim i poluautomatskim oružjem koje im je pribavila JNA u ljeto 1991. stavili su širokokulske Hrvate u kućni pritvor, seoski koncentracijski logor iz kojeg nisu smjeli izlaziti. Ondje su bili fizički i psihički maltretirani. Civilima su ograničavali kretanje dalje od njihovih kuća. Bilo im je ograničeno kretanje u promjeru oko 300 metara. Tortura nad hrvatskim stanovništvom trajala je tijekom kolovoza i rujna, a svoju konačnu eskalaciju doživjela je upravo na današnji dan 1991.
Tog dana iza podne, srpski su odmetnici zapovjedili hrvatskim civilima neka otiđu u “sklonište”. Svjedoci su kasnije potvrdili kako su vidjeli sumještane Srbe naoružane, kao i naoružane Srbe iz Klenovca i Vukave kako se raspoređuju i dogovaraju. U krvavom piru ubijena su 34 civila među kojima su bila i četvorica Srba. Najmlađa žrtva krvavog pira bila je Verica Nikšić koja je imala 13 godina. Malobrojni Hrvati, koji su uspjeli izmaknuti smaknuću, pobjegli su izvan sela i sakrili se čekajući noć. Uslijedilo je veliko nevrijeme, što je preživjelima omogućilo da se nezamijećeni domognu Perušića koji se nalazio u rukama hrvatskih snaga. Neka od tijela ubijenih u ovom strašnom zločinu još se vode kao nestala, a neka su ipak identificirana i dostojno pokopana nakon „Oluje“ u kojoj je Široka Kula oslobođena.
Istog dana, 13. listopada 1991., započeo je pokušaj proboja prema opkoljenom Vukovaru koji je završio porazom hrvatskih snaga. Nakon što neprijateljske snage početkom listopada zauzele Cerić i Marince, jedina preostala komunikacija između Vukovara preko Bogdanovaca s ostatkom Hrvatske bila je presječena.
Svjesni što to znači u Glavnom stožeru započinju planovi na pokušaju proboja prema Vukovaru s ciljem da se oslobađanjem Marinaca i spajanjem sa snagama koje su branile Bogdanovce pomognu samom gradu Vukovaru. Dana 12. listopada snage za napad koje su brojale oko 1000 vojnika dovedene su na početne pozicije i sve je bilo spremno za pokretanje akcije koja je započela u jutarnjim satima na današnji dan 1991. godine. Operacija je tekla uspješno i do podneva su hrvatske snage došle su pred Marince koje je agresor zbog jakih napada napustio, no tada dolazi do kaosa i zapovijedi da se operacija prekida te je naređeno povlačenje snaga. U ovoj bitci život je izgubilo 12 heroja Domovinskog rata.
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.