Skup je započeo u utorak, 8. listopada molitvom i zazivom Duha Svetoga. Sudionike, kojih je više od šezdeset iz Njemačke, Švicarske, Francuske i Velike Britanije, pozdravio u ime organizatora delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina, javlja Živa zajednica.

Predsjednik Vijeća HBK i BKBiH za hrvatsku inozemnu pastvu, pomoćni vrhbosanski biskup mons. dr. Pero Sudar je sudionicima uputio pozdrav i uvjerenje da Crkva u domovini, izražena u dvije domovinske biskupske konferencije, cijeni sve ono dobro koje čine pastoralni djelatnici iz Zapadne Europe.

„Vi ste sastavni dio te Crkve. Iz ljubavi prema njoj i povezanosti s ovim dijelom našeg naroda koji, na žalost, brojem sve više raste, poslala vas je da zajedno s njima lomite svakidašnji kruh vjere i života. Tema određena za ovaj susret je u svakom pogledu goruća. U našim je misijama sve više mladih, što s jedne strane raduje jer mladi osjećaju misije i zajednice svojima. S druge strane strane se uz tu radost javlja i duboka tuga i žalost što će sve to donijeti i kuda vodi ova seoba naroda, koja drastično zahvaća i hrvatski narod iz domovine, a naša domovina jest, što stalno ponavljam i žao mi je ako se to ponekad ne razumije, sastavljena iz dvije države – Bosne i Hercegovine i Hrvatske“, istaknuo je mons. Sudar. Ravnatelj dušobrižništva za pastoral katolika drugih materinskih jezika Njemačke biskupske konferencije iz Bonna dr. Lukas Schreiber je pozdravljajući okupljene, istaknuo kako je zadaća toga dušobrižništva podupirati djelovanje dušobrižništva tih zajednica koje je sastavni dio Katoličke Crkve u Njemačkoj i njezino bogatstvo. Svima je zaželio da i nadalje revno nastave to važno djelo Crkve, poglavito u današnje vrijeme krize Crkve, koja je ujedno i kriza Boga u današnjem suvremenom društvu.

Pastoralni skup o digitalnom dobu i mladima

Ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. vlč. Tomislav Markić je svima čestitao Dan neovisnosti Republike Hrvatske, podsjetivši kako je hrvatska inozemna pastva živa stvarnost naše Crkve. Ujedno je sudionicima uputio priznanje uime domovinskih biskupa. Podjestio je kako će se komemoracija u povodu 75. obljetnice bleiburške tragedije održati sljedeće godine na Bleiburgu 16. svibnja 2020., a u planu je da sv. misu predvodi vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. Na skupu je i delegat za hrvatsku pastvu za Francusku, zemlje Beleluxa, Veliku Britaniju i Irsku, voditelj HKM Nica u Francuskoj vlč. Stjepan Čukman.

U prijepodnevnim satima toga dana predavanja su održali doc. dr. sc. Stanislav Šota s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu o temi „Mladi i poimanje o mladima prema pobudnici `Christus vivit – Krist živi´“, koju je papa Franjo 2019. uputio mladima, i prof. dr. sc. Danijel Labaš s Hrvatskih studija u Zagrebu o temi „Medijska pimenost – preduvjet za pastoralni rad s mladima“.

Dr. Šota je u toj prigodi istaknuo kako mladi i mladost nisu nešto što se može analizirati na apstraktan način. „Mladost kao takva ne postoji, postoje samo mladi s konkretnim životima i iskustvima, mladi koji su u suvremenom svijetu izloženi stalnim i brzim promjenama koje utječu na njihovo (ne)snalaženje. Suvremeni pastoral mladih treba uvijek imati u vidu konkretnu situaciju u kojoj se mladi nalaze, uključujući i njihove probleme. Mladima je potrebno vidljivo autentično životno iskustvo, u suprotnome će se dogoditi indiferentnost vjere, slabije poznavanje sadržaja vjere. Kriza pastorala mladih se najlakše može prepoznati u pojavi da mnogi mladi nakon primanja sakramenata inicijacije prestaju prakticirati vjeru, sudjelovati u životu župe te napuštaju Crkvu. Takvo stanje ukazuje na potrebu pastoralnog obraćenja pastoralnih djelatnika i svih članova kršćanskih zajednica. Završni dokument donosi događaj susreta Marije Magdalene s uskrsnulim Kristom, za razliku od postsinodalne pobudnice `Christus vivit´ u kojem je taj susret paradigma pastoralnog djelovanja s mladima. Marija Magdalena (usp. Iv 20, 1-18) govori o putu koji Crkva treba slijediti u radu s mladima, to znači da naviještanjem i ostvarenjem poslanja dovodi mladog čovjeka do iskustva s Uskrsnulim. Uskrsnuli Krist se objavljuje Mariji Magdaleni izgovarajući njezino ime te ju zamolivši da ne ostaje uz njegovo uskrslo tijelo, jer ono nije blago koje treba zaključavati, već tajna koju treba podijeliti. Poteškoće, krize i sumnje mladih pomažu nam da u pastoralnom djelovanju budemo bolji evangelizatori, razmišljamo o vlastitoj vjeri, a ne samo o vjeri mladih, osluhnemo mlade i njihove kritike koje su nerijetko su Gospodinov glas. Kvalitetni pastoral mladih zahtjeva od pastoralnih djelatnika obraćenje i obnavljanje pastoralnih planova, projekata i struktura. Stvaranje sinodske Crkve preduvjet je za novi misionarski žar, snagu, stil, jezik i zanos. Postsinodalna pobudnica o mladima Christus vivit za pastoralno djelovanje s mladima ne donosi gotova rješenja, nego ukazuje na temelje, osnovne postavke, zadaće, putove, smjernice i ciljeve crkvenog pastoralnog djelovanja. Konkretne planove i programe prepušta biskupskim konferencijama, biskupijama, župama, pastoralnim djelatnicima u radu s mladima: svećenicima, redovnicima i vjernicima laicima“, istaknuo je.

Zašto su nam mediji danas toliko važni? Koliko su djeca i mladi, kao i naše obitelji, danas izloženi medijima? Jesmo li uopće slobodni od medija i od medijskih konstrukcija stvarnosti? Znamo li što nam djeca i mladi rade s medijima? Jesmo li i mi sami medijski pismeni i kakvo je mjesto medijskoga odgoja u teološkom obrazovanju? Kako odgajati i obrazovati „u svijetu medija i za svijet medija”? Tim je pitanjima dr. Danijel Labaš otvorio svoje izlaganje „Medijska pismenost – preduvjet za pastoralni rad s medijima“.

Prof. dr. sc. Danijel Labaš s Hrvatskih studija u Zagrebu

U izlaganju je dr. Labaš, koristeći se istraživanjima o medijskim navikama korisnika i teološkim razmišljanjima o korištenju medija, odgovorio na pitanja: Što je medijska pismenost i što obuhvaća? Zašto trebamo medijsku pismenost za pastoralni rad? Tko treba medijsko opismenjivanje? Je li medijska pismenost doista preduvjet za pastoralni rad s mladima? Medijska pismenost „jedan od ključnih oblika pismenosti 21. stoljeća“, ističe se u Pariškoj deklaraciji o medijskoj i informacijskoj pismenosti u digitalno doba iz 2014., pa je stoga potrebno „osnaživanje medijskih korisnika od najranije dobi”, jer se „više se ne postavlja pitanje, je li nam potrebno podučavanje o medijima, već kako se ono može podučavati.“

Medijska pismenost, kao rezultat medijskog obrazovanja , prema različitim autorima, podrazumijeva „pristup, analizu, vrednovanje i stvaranje sadržaja“ u različitim medijima, posebno na internetu na kojemu je svaki dan prisutno oko milijun novih korisnika. Čak 45% svjetske populacije, dakle 3 i pol milijarde ljudi, koristi društvene mreže, rekao je Labaš. Koristeći se porukom pape Franje sudionicima konferencije „Dječje dostojanstvo u digitalnom svijetu“, koja je održana u Vatikanu 2017. godine, podsjetio je da internetski sadržaji mogu pozitivno i negativno utjecati na djecu i mlade, ali i na odrasle. Mladi i djeca na internetu mogu pronaći različite negativne sadržaje, „od širenja sve ekstremnijih pornografskih fotografija“ do „sve veće pojave sextinga među mladima“, od „nasilja koje se izražava online“ do „sextortiona“, i „mamljenja maloljetnika sa seksualnim ciljem“, pa sve do „najtežih i zastrašujućih zločina online organiziranja prodaje osoba, prostitucije, pa čak i naručivanja i gledanja uživo silovanja i nasilja nad maloljetnicima na drugome kraju svijeta“, rekao je Labaš citirajući Papu, čijim je riječima i završio svoje izlaganje:

„Živimo u novom svijetu koji smo, kada smo bili mladi, teško mogli zamisliti. Definiramo ga s dvije jednostavne riječi kao ‘digitalni svijet’, ali to je plod izvanrednih postignuća znanosti i tehnologije. U nekoliko desetljeća, promijenio se način na koji živimo i komuniciramo. Čak i sada, u nekom smislu, mijenja naš način razmišljanja i postojanja, i duboko utječe na doživljavanje naših mogućnosti i naš identitet. Ne dajmo se paralizirati osjećajem nemoći koji nas preplavljuje pred poteškoćama zadatka pred nama. Naprotiv, pozvani smo udružiti snage, shvaćajući da trebamo jedni druge kako bismo tražili i pronašli prave načine i pristupe potrebne za učinkovite odgovore. Moramo biti uvjereni da ‘možemo proširiti našu viziju. Imamo slobodu potrebnu za ograničavanje i usmjeravanje tehnologije; možemo ju staviti u službu druge vrste napretka, koji je zdraviji, ljudskiji, društveniji, cjelovitiji’ (Laudato Si ‘, 112)“.

U popodnevnim satima toga dana predavanje o izloženosti djece i mladih medijima održao je izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.