“Zašto smo organizirali bioetičku minutu? Ideja je bila približiti bioetiku našim slušateljima, na jednostavan način analizirati temeljne bioetičke pojmove i principe koji dotiču naš osobni život u području znanosti, zdravstva, kulture i medija”, ističe profesorica na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

Prof. Markeljević naglašava da se emisijom željela približiti bioetika u svjetlu izričaja autentične istine upisane u našu savjest i naša srca: “Osim brojnih drugih elementa koji oblikuju naš život i našu savjest, javno mijenje značajno utječe na naše stavove i mišljenja. Danas se u većini medija promovira stajalište da je vrijednost ljudskog života podložna logici tzv cost/benefita. Prije svega, želimo osvijestiti vrijednost ljudskog života zato što su danas medijski učestalo eksponirane ideje o eliminaciji života nemoćnih i nerođenih. Aktualizira se tema prekida života, eutanazije, prenatalne i postnatalne manipulacije ljudskim bićima, ograničenje priziva savjesti kao nešto što je prihvatljivo i poželjno.”

Spoznaju li ljudska bića glas savjesti kao izvor apsolutne istine, kao Božji glas koji odzvanja u našoj nutrini? Ili svjesno utišavaju glas savjesti izloženi utjecaju etičkog relativizma zapuštajuci vlastito biće?

“Civilizacijski doseg svake države ogleda se u zaštiti nerođenih, nemoćnih i bolesnih I njihovih prava na dostojanstven život”, kaže Markeljević i dodaje: “U kontekstu navedenog, u situaciji gdje dominira potrošačka kultura i transhumanizam, organizirali smo bioetičku minutu kako bi u dijalogu argumenata znanosti, pravne, medicinske i struke promovirali vrijednost ljudskog života. U terminima bioetičkih minuta HKR-a polazimo od istine da je vrijednost ljudskog život podložna logici ljubavi, suosjećanja i svijesti o dostojanstvu svakog ljudskog bića.”

U prvoj emisiji prof. Markeljević bavila se pitanjem: Kako definiramo savjest?

“Odgovor na ovo danas iznimno aktualno pitanje nalazimo u teološkoj interpretaciji savjesti koja glasi: U dubini savjesti čovjek otkriva zakon koji on sam sebi ne daje ali kojemu se mora pokoravati. Taj glas, što ga uvijek poziva da ljubi i čini dobro a izbjegava zlo, kad zatreba, jasno odzvanja u intimnosti našeg srca: čini ovo, a izbjegavaj ono. Čovjek naime ima u srcu zakon što mu ga je Bog upisao. U pokoravanju tom zakonu jest čovjekovo dostojanstvo, i po tom zakonu će mu se suditi.Savjest je naskrovitija jezgra i svetište čovjeka gdje je on sam s Bogom, čiji glas odzvanja u njegovoj nutrini (Gaudium et spes 16, II Vatikanski koncil).

Savjest je kompleksna kategorija ljudskog uma, svojstvena svakom ljudskom biću. Slušajući glas savjesti ljudsko biće svjesno opaža, analizira i preispituje izvor, sadržaj i posljedice svojih misli, namjera, odluka i postupaka. Kao moralna paradigma savjest trajno u dinamičnom i interaktivnom odnosu s voljom kreira, oblikuje, prosuđuje i vrednuje postupke, uočava razliku između dobra i zla. Istodobno isprepiltanje emotivnih i intuitivnih, racionalnih i svjesnih elementa ljudske biti može u skladu s osobnim izborom i odlukom pročišćavati izobličenu savjest.

U tom kontekstu postavlja se više pitanja. Spoznaju li ljudska bića glas savjesti kao izvor apsolutne istine, kao Božji glas koji odzvanja u našoj nutrini? Ili svjesno utišavaju glas savjesti izloženi utjecaju etičkog relativizma zapuštajuci vlastito biće? Zašto pojedinci svjesno biraju izobličavanje glasa savjesti u oblikovanju savjesti i morala?

Polazeći od teološke interpretacije savjesti u kontekstu etičkog relativizma i utišavanja glasa savjesti, postavlja se pitanje o ulozi i djelovanju vjernika laika u javnim političkim i društvenim institucijama, izvan župe, udruga, vjerskih institucija i obitelji. Hoćemo li biti izričaj autentičnog glasa savjesti ovisi o svjesnoj odluci i izboru svakog ljudskog bića koja može poput mozaika oblikovati mentalitet i budućnost naše civilizacije”, zaključuje prof. Markeljević.

Prof. dr. sc. Jasenka Markeljević / Foto: Josip Ninković

Prof. dr. sc. Jasenka Markeljević pročelnica je Zavoda za kliničku imunologiju, pulmologiju i reumatologiju Interne klinike KBC Sestre milosrdnice Zagreb, a predaje na katedri interne medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.