Budi dio naše mreže

Emisiju na valovima HKR-a „Blago socijalnog nauka Crkve“ subotom u 16:30 emitiramo u suradnji s Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije. Emisiju o društvenom dijalogu u vremenu polarizacije pripremio je Darko Rapić.

/ mbl

Društveni dijalog u vremenu polarizacije

Živimo u vremenu u kojem suvremene tehnologije omogućuju gotovo neprestanu komunikaciju.

Možemo stupiti u kontakt s ljudima diljem svijeta, pratiti vijesti i sudjelovati u raspravama u svakom trenutku. Pa ipak, povezanost ne znači uvijek i susret s drugim.

Umjesto da saslušamo drugoga i pokušamo razumjeti što želi reći, lako donosimo zaključke i svrstavamo ljude u unaprijed određene skupine.

Ponekad nam se čini važnijim pobijediti u raspravi nego ozbiljno tražiti istinu.

Tada komunikacija prestaje biti put susreta i postaje nadmetanje. Tako danas u javnom životu često svjedočimo podjelama, nepovjerenju i netrpeljivosti prema onima koji misle drukčije.

Na taj je problem papa Franjo upozorio u poruci za Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija 2022. godine, naslovljenoj „Slušati uhom srca”. Govorio je o slabljenju naše sposobnosti da slušamo u svakodnevnim odnosima, ali i u raspravama o važnim pitanjima društvenog života.

Papa ističe kako slušanje nije samo fizičko niti je čekanje da sugovornik završi kako bismo mogli iznijeti vlastito mišljenje.

Slušati uhom srca znači obratiti pažnju na drugoga i otvoriti se njegovim riječima.

Papa slušanje naziva „uvjetom autentičnog dijaloga” i povezuje ga s otvorenošću srca koja omogućuje blizinu. To nas potiče da drugome posvetimo vrijeme i pažnju te nastojimo razumjeti što doista govori.

Takvo slušanje ima biblijsko uporište. Sveti Pavao piše da „vjera dolazi od slušanja” (Rim 10,17).

Franjo u svojoj poruci govori o Bogu koji čovjeku upućuje riječ, ali mu i „prikloni uho”.

Slušanje je zato dio odnosa ljubavi i povjerenja.

Papa sažima tu misao riječima: „Slušanje je, u konačnici, dimenzija ljubavi.” Ako želimo graditi odnose obilježene ljubavlju, trebamo učiti slušati bližnje.

O dijalogu kao načinu odnosa Crkve prema svijetu pisao je papa Pavao VI. u enciklici Ecclesiam suam iz 1964. godine.

On dijalog prikazuje kao način na koji Crkva može susresti ljude i razgovarati s njima.

Pavao VI. pritom opisuje dijalog kao prikladan oblik odnosa u društvu u kojem ljudi mogu misliti, govoriti i razgovarati sa sviješću o dostojanstvu osobe.

Papa navodi četiri obilježja autentičnog dijaloga: jasnoću, blagost, povjerenje i razboritost.

Jasnoća znači govoriti razumljivo; blagost isključuje oholost i uvredljivost; povjerenje znači pristupati sugovorniku uz pretpostavku njegove dobre volje; a razboritost traži da uzmemo u obzir njegove okolnosti i mogućnosti.

To ne znači da se trebamo odreći vlastitih uvjerenja. Znači da ih trebamo iznositi tako da u razgovoru čuvamo istinu, poštovanje i prostor za drugoga.

Dijalog ne zahtijeva da sva mišljenja smatramo jednako točnima niti da napustimo uvjerenja koja držimo istinitima.

Traži, međutim, da čovjeka s kojim se ne slažemo ne svedemo na njegovo mišljenje ili pripadnost, nego ga susretnemo kao osobu dostojnu poštovanja.

U tome nam pomaže i važan naglasak Pavla VI.: u dijalogu treba nastojati razumjeti sugovornika i uzeti u obzir njegove okolnosti, a ne samo izreći vlastiti stav.

O potrebi za ozbiljnim dijalogom i slušanjem govorio je i papa Lav XIV. u obraćanju članovima Zaklade „Centesimus Annus Pro Pontifice” 2025. godine. Upozorio je da se dijalog često zamjenjuje vikanjem, a ponekad i lažnim vijestima te iracionalnim argumentima.

Kao odgovor istaknuo je potrebu za dubljim promišljanjem i proučavanjem, njegovanjem kritičkoga mišljenja te susretom i slušanjem siromašnih.

Njihov se glas, kako Papa naglašava, ne smije zanemariti ako želimo bolje razumjeti društvenu stvarnost.

Suvremena polarizacija osobito se očituje i u digitalnom prostoru.

Dokument Dikasterija za komunikaciju Prema punoj prisutnosti – pastoralno razmišljanje o angažmanu u društvenim medijima iz 2023. godine upozorava da se na društvenim mrežama možemo zatvoriti u „mjehuriće” i okružiti sadržajima i ljudima koji potvrđuju naša postojeća uvjerenja.

Dokument nas poziva da izađemo iz vlastitih skupina istomišljenika te susretnemo i one koji zastupaju drukčija stajališta ili nam se čine različitima. Takav susret traži spremnost da drugoga slušamo i dopustimo da nas njegova stvarnost dotakne.

Kako, dakle, živjeti zajedno unatoč razlikama i neslaganjima?

U apostolskoj pobudnici Evangelii gaudium papa Franjo predlaže da sukobe ne smijemo ni ignorirati ni prikrivati: s njima se treba suočiti. To je poziv da razlike ne poričemo, ali ni da dopustimo da potpuno odrede naš odnos prema drugima.

Zajedništvo ne znači da svi moramo misliti jednako; znači da tražimo način kako živjeti zajedno i u neslaganju.

Vratimo se, stoga, početnom pitanju: možemo li se još uvijek međusobno slušati?

Crkveni dokumenti podsjećaju nas da dijalog ne počinje tek onda kada se složimo, nego kada smo spremni ozbiljno saslušati osobu s kojom se ne slažemo.

Ne moramo misliti jednako da bismo jedni druge poštovali, niti moramo odustati od vlastitih uvjerenja da bismo bili otvoreni za tuđe iskustvo i argumente.

Jedan od važnih izazova našega vremena jest ponovno naučiti slušati; u obitelji, društvu, Crkvi i digitalnom prostoru.

Zato za početak možemo poslušati riječi Jakovljeve poslanice: „Neka svatko bude brz na slušanje, spor na govor, spor na srdžbu” (Jak 1,19).

Jer dijalog počinje slušanjem, a društveni mir počinje onda kada u čovjeku koji misli drukčije od nas ponovno prepoznamo bližnjega.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja