„Više od 388 milijuna kršćana diljem svijeta suočava se s visokom razinom progona i diskriminacije zbog svoje vjere. To je približno svaki sedmi kršćanin, a o njihovoj se patnji u medijima rijetko izvještava”, istaknula je Marijana Petir, ogranizatorica jedinog programa na nacionalnoj razini u Republici Hrvatskoj povodom Crvene srijede, inicijative o progonjenim kršćanima.
Progon kršćana i zaštita vjerskih sloboda bili su u središtu skupa održanog u petak, 20. studenoga, u Hrvatskom saboru u povodu međunarodne inicijative „Crvena srijeda“. Skup pod nazivom „Sloboda vjeroispovijesti i uvjerenja – izazovi, odgovornost i solidarnost s progonjenima“ okupio je predstavnike vjerskih zajednica, državnih institucija, akademske zajednice, medija i humanitarnih organizacija, izvijestio je Hrvatski sabor.
Kršćani – najprogonjenija vjerska skupina na svijetu
Prema izvješću Papinske zaklade Pomoć Crkvi u nevolji gotovo 5,4 milijarde ljudi, odnosno 65 % svjetskog stanovništva, živi u državama u kojima nema pune vjerske slobode. Dok je prema podatcima organizacije „Open Doors“ u godinu dana zbog vjere ubijeno 4849 kršćana, od čega čak 3490 u Nigeriji, upozorio je na dramatične razmjere kršenja vjerskih sloboda u svijetu umirovljeni nadbiskup Nikola Eterović u uvodnom izlaganju.

Foto: Hrvatski sabor
Naglasio je da progoni dolaze od autoritarnih režima, vjerskih nacionalista i džihadističkih skupina te da su kršćani najprogonjenija vjerska skupina na svijetu.
Govoreći o Europi, naveo je da je tijekom 2025. zabilježeno 2465 zločina iz mržnje i incidenata protiv kršćana, dok je broj napada na pojedince porastao za 44 %.
Nadbiskup je upozorio i na prikrivene oblike diskriminacije, poput isključivanja i ismijavanja vjernika u javnom prostoru te ograničavanja priziva savjesti.
„Šutnja političara pred progonom vjernika ugrožava temeljne slobode svih građana i narušava zdrav društveni pluralizam“, poručio je.
Istaknuo je da države moraju aktivno štititi vjerske slobode jer sama tolerancija nije dovoljna.
Podsjetio je i na poruku pape Lava XIV. da se vjera ne smije zlorabiti za opravdavanje nasilja: „Ne postoji sveti rat: samo je mir svet“. Zaključio je da dobri odnosi među vjerskim poglavarima moraju zaživjeti i među samim vjernicima te da vjerske zajednice mogu i moraju biti dio rješenja sukoba, a ne njihov uzrok.

Foto: Hrvatski sabor
Svjedočanstva studenata
Okupljenima su se na hrvatskom jeziku obratili i dvojica stipendista iz Sirije i Pakistana, korisnika hrvatskog programa stipendiranja mladih progonjenih kršćana.
Programom je obuhvaćeno 35 stipendista iz deset zemalja, među kojima je 13 novih stipendista u 2026. Za njegovu se provedbu u okviru hrvatske razvojne suradnje osigurava 200 tisuća eura godišnje.
Nafeej Farah je govorio o odrastanju u Siriji i teškoćama s kojima se suočavaju tamošnje kršćanske obitelji. Hrvatska stipendija za njega znači sigurnost, obrazovanje i priliku da vlastitu budućnost poveže s budućnošću ljudi iz svoje domovine.
„Odrastanje ondje značilo je svakodnevno svjedočiti borbi kršćanskih obitelji u očuvanju naše vjere, čuvajući nadu u budućnost, u kojoj će naši mladi moći živjeti i napredovati u svojoj domovini“, rekao je stipendist te dodao da se kući želi vratiti sa znanjima iz poslovanja i ekonomije potrebnima za osnaživanje mladih i obnovu društva iznutra.
Musham Shahbaz je podijelio osobnu priču o odrastanju bez oca i majke koja se, unatoč siromaštvu, sama brinula za obitelj te ga poticala na obrazovanje i očuvanje vjere. Govorio je o diskriminaciji, nasilju i optužbama za bogohuljenje s kojima se suočavaju kršćani i druge vjerske manjine u Pakistanu.
„Kada sam dobio hrvatsku državnu stipendiju za mlade kršćane iz zemalja u razvoju, jedva sam mogao vjerovati. Odmah sam se sjetio mame i njezine žrtve za nas”, istaknuo je Shahbaz. Nakon studija međunarodnih odnosa i politologije želi raditi na području ljudskih prava.
Želim pomoći ljudima čiji se glasovi često ne čuju i dati priliku drugim mladima, kao što je Hrvatska dala meni.
Zastupnica Marijana Petir, koja je ujedno i organizatorica skupa, upozorila je na razmjere progona kršćana u svijetu i činjenicu da njihova patnja ostaje gotovo nevidljiva u medijima.
„Više od 388 milijuna kršćana diljem svijeta suočava se s visokom razinom progona i diskriminacije zbog svoje vjere. To je približno svaki sedmi kršćanin, a o njihovoj se patnji u medijima rijetko izvještava”, istaknula je pozivajući se na podatke organizacije „Open Doors“.