Papa Lav XIV. je u katehezi održanoj danas, 16. rujna, na Trgu svetoga Petra pred desecima tisuća hodočasnika razmišljao o ljudskoj zajednici, o kojoj govori drugo poglavlje konstitucije Drugog vatikanskog sabora „Gaudium et spes“. Pojasnio je da nas konstitucija poziva da umnažanje odnosa među ljudima promatramo kao jedan od najvažnijih vidova današnjega svijeta, a ta stvarnost treba pronaći svoje dublje ispunjenje u zajednici osoba, za koju je neophodno uzajamno poštovanje njihova punog duhovnog dostojanstva, izvijestio je Vatican News.

„To su tvrdnje koje u naše vrijeme postaju sve hitnije. S jedne strane, naime, tehnološki razvoj, širenje sredstava društvenog priopćavanja i društvenih mreža, sve češće posezanje za umjetnom inteligencijom otvaraju nove mogućnosti, rušeći prepreke i udaljenosti; s druge strane, odnosi postaju sve manje osobni, sve virtualniji, te postoji opasnost da se naviknemo algoritmima povjeravati odluke koje pripadaju samo ljudskoj savjesti. Pobrinuti se da društveni odnosi imaju stvarnu dubinu i osobnu dubinu jest, u tom pogledu, doprinos koji kršćanska zajednica želi ponuditi.“

Usavršavanje ljudske osobe i razvoj društva treba promatrati kao međusobno usko povezane: suprotstavljati ih ili ih razdvajati značilo bi učiniti ih uzaludnima. Povijest, pa i novija, jasno potvrđuje tu istinu i stoga se ne smijemo umoriti s ocima Drugoga vatikanskog sabora ponavljati da ljudska osoba, koja po svojoj naravi apsolutno treba društveni život, jest i mora biti počelo, subjekt i svrha svih društvenih ustanova – istaknuo je rimski biskup te nastavio:

„U toj perspektivi Gaudium et spes tvrdi da različitost osoba i naroda u svijetu ne treba smatrati opasnošću ili prijetnjom, nego mogućnošću obogaćenja i rasta. Suprotstavljanje, koje se ponekad izrodi u nasilje, plod je moći grijeha i načina na koji on uvjetuje mentalitete i djelovanja na svim razinama, uzrokujući razaranje i smrt. Treba se sve više otvarati logici uzajamnosti, dijeljenja i brige, kao što se događa i među različitim udovima ljudskoga tijela.“

Sveti je Otac podsjetio da pastoralna konstitucija nudi sažetu definiciju „općeg dobra“, podsjećajući da se ono sastoji od skupa onih uvjeta društvenoga života koji i skupinama i pojedinim članovima omogućuju potpunije i lakše postizanje vlastitoga savršenstva.

Pritom je dodao da saborski oci ukazuju na neke praktične posljedice od veće hitnosti, a prije svega poštovanje ljudske osobe:

„Gaudium et spes kaže: Sve što je protiv samoga života, svaka vrsta ubojstva, genocid, pobačaj, eutanazija i samovoljno samoubojstvo; sve što vrijeđa cjelovitost ljudske osobe, poput sakaćenja, mučenja nanesena tijelu i duhu, psihičke prisile; sve što vrijeđa ljudsko dostojanstvo, primjerice neljudski životni uvjeti, samovoljna zatvaranja, deportacije, ropstvo, prostitucija, trgovina ženama i mladima, ili sramotni uvjeti rada, u kojima se s radnicima postupa kao s običnim sredstvima zarade, a ne kao sa slobodnim i odgovornim osobama: sve su te stvari, i druge njima slične, nedvojbeno sramotne.“

Kao drugu posljedicu istaknuo poštovanje i ljubav i prema protivnicima ili onima koji imaju različite načine mišljenja i djelovanja od vlastitih, kao treću temeljnu jednakost svih ljudi koja zahtijeva socijalnu pravednost te nadilaženje individualističkog mentaliteta i prihvaćanje stava odgovornosti i sudjelovanja. Stoga je dodao:

„Draga braćo i sestre, ta vizija čovječanstva kao zajednice osoba dragocjena je baština koju nam je ostavio Drugi vatikanski sabor. Ona nam svima pomaže vršiti osobno i zajedničko razlučivanje, kako bismo s odgovornošću prosuđivali današnje društvene i političke projekte, prema kriterijima dostojanstva ljudske osobe, socijalne pravednosti i slobodnog sudjelovanja u izgradnji općega dobra.“

Budućnost čovječanstva ovisi o zalaganju svakoga pojedinca da zajedno s Bogom i braćom surađuje u izgradnji humanijeg svijeta – zaključio je papa Lav XIV.