Prva i najstarija ikonografska tradicija prikazuje uznesenje ili „usnuće“ Blažene Djevice Marije.

Na ovim slikama Marija leži na odru, okružena apostolima u molitvi, dok uskrsli Isus drži njezinu dušu u naručju poput novorođenčeta.

Slika prikazuje Krista kako dolazi uzeti svoju Majku u nebesku slavu, objasnio je Papa, ispunjavajući za nju obećanje koje je dao svojim učenicima u Evanđelju po Ivanu: „Ponovno ću doći i uzeti vas k sebi, da i vi budete gdje sam ja.“

Ova drevna ikonografija ističe središnju istinu kršćanske vjere: Krist, koji je umro i uskrsnuo, vodi čovječanstvo prema sudbini za koju je stvoreno – vječnom životu.

Generacije vjernika razmatrale su ovu tajnu u ikonama Uznesenja, rekao je papa Lav XIV., posebno ukazujući na veliki mozaik apside u rimskoj bazilici Svete Marije Velike.

krunjenje BDM, mozak u apsidi bazilike Svete Marije Velike/ Foto: Wikimedia Commons

Druga umjetnička tradicija, koja se kasnije razvila na Zapadu, prikazuje Mariju kako stoji na nebu, okružena svjetlošću, anđelima i svecima.

U središtu je proslavljeno tijelo Djevice, prema slici iz Knjige Otkrivenja „žene odjevene u sunce, s mjesecom pod nogama i na glavi krunom od dvanaest zvijezda“.

Neki umjetnici spojili su dvije tradicije, prikazujući Mariju u nebeskoj slavi iznad praznog groba ispunjenog šarenim cvijećem, dok apostoli gledaju prema gore.

Ovaj drugi model, objasnio je Papa, naglašava da je Marija uznesena na nebo i tijelom i dušom, u cijelosti svoje osobe.

Žena koja je dala tijelo i krv Utjelovljenoj Riječi i slijedila Isusa do točke potpunog sjedinjenja u Njegovoj žrtvi ljubavi, zauvijek je od Njega privučena u slavu.

Uznesenje Blažene Djevice Marije, 1475-76., Francesco Botticini/ Foto: Wikimedia Commons

Punina života u nebeskoj slavi

Papa Lav XIV. istaknuo kako Marijino Uznesenje otkriva konačnu upućenost čovječanstva na vječni život, kao ohrabrenje za sve one koji pate, posebice u Svetoj Zemlji, Ukrajini, Rusiji i Kolumbiji pogođenoj potresom.

Punina života, kojoj se danas radosno divimo u Mariji, čeka i nas na kraju vremena.

Citirajući svetog Pavla, Papa je podsjetio da će uskrsli Krist preobraziti ponizna tijela čovječanstva da budu poput Njegovog slavnog tijela, odjenuvši ono što je propadljivo u neraspadljivost, a ono što je smrtno u besmrtnost.

Tada će, rekao je, s ljudskim tijelom preobraženim Otkupiteljevom ljubavlju, vjernici živjeti zauvijek u beskrajnom slavlju.