Gospa Karmelska slavi se 16. srpnja. To je drevni naslov Blažene Djevice Marije koji je dobila po gori Karmel u Palestini. Tamo su se u 12. stoljeću, blizu Ilijina izvora, počeli okupljati pustinjaci koji su započeli pustinjački život motrenja otajstva.

Posebno su štovali Majku Božju koju su od samih početaka uzeli za svoju zaštitnicu.

Nadahnuće im je bio i starozavjetni prorok Ilija, borac za jednoga pravoga Boga, koji se na brdu Karmel borio protiv bezbožaca i idolopoklonika i koji je tamo posvjedočio da je Jahve Bog Izraela.

Nazvani su karmelićanima. Karmelski red službeno je priznao papa Honorije III. koji je prihvatio Pravilo što ga je 1209. godine sastavio jeruzalemski patrijarh Albert. Pustinjaci gore Karmel su zbog progona, polovicom 13. stoljeća, napustili Svetu Zemlju i došli u Europu, gdje ih je papa Inocent IV. uvrstio u prosjačke redove.

Karmelićani nose smeđi habit, tzv. škapular, kao simbol Gospine zaštite.

Službeni naziv Karmelskoga reda je Braća Blažene Djevice od gore Karmel. Red se kroz povijest razvijao i dao Crkvi mnogo svetaca i svetica.

Najznačajnije osobe karmelskoga reda su: sv. Terezija Avilska (1515.-1582.), prva žena proglašena naučiteljicom Crkve i doktor mistike sv. Ivan od Križa (1542.-1591.), koji su u 16. stoljeću zajedno obnovili karmelski red.

Zatim su tu još dvije svetice: naučiteljica Božanske ljubavi sv. Terezija od Djeteta Isusa – Mala Terezija te filozofkinja i mučenica logora Auschwitz sv. Terezija Benedikta od Križa – Edith Stein i mnogi drugi sveci i svetice karmelskoga reda.

Postoji muška i ženska grana karmelskoga reda. Ženska grana reda bosonogih karmelićanki živi u strogoj klauzuri, a muška grana djeluje i izvan samostana, svugdje gdje je Crkvi najpotrebnije.

Posebna karakteristika karmelićana je življenje i svjedočenje molitvenoga i duhovnoga života.

Karmelićanke su došle u Hrvatsku na poziv bl. Alojzija Stepinca, iz pojedinih samostana susjednih zemalja. Prvi ženski karmel u Hrvatskoj kanonski je utemeljen 1939. godine u Brezovici kraj Zagreba.

Karmelićani su došli, također na poziv bl. Alojzija Stepinca, u Remete u Zagreb 1959. godine, iz Karmelskoga samostana u Somboru, koji je utemeljen 1904. godine i u kojem je bilo i Hrvata.

Hrvatska karmelska provincija svetoga Josipa utemeljena je 1990. godine. U nju je uključen i samostan u Somboru. Iz njega je izrastao sluga Božji otac Gerard Tomo Stantić (1876.-1956.), čije uzdignuće na čast oltara iščekujemo i nadamo se da će to biti uskoro.

Gospu od Karmela ili Karmelsku Gospu osim karmelićana i karmelićanki slave i župljani čija je župna crkva ili kapela posvećena Karmelskoj Gospi ali i svi ostali vjernici znajući da je Gospa jedna, samo što se časti pod različitim imenima.

Kratko je, jasno i odgovara sadržaju članka koji zatim nabraja sv. Tereziju Avilsku, sv. Ivana od Križa, Malu Tereziju, Edith Stein i druge.

Molitva pape Pavla VI. Gospi Karmelskoj

„Majko i Kraljice Karmela, najsvetija Djevice, ojačaj nas u našem karmelskom pozivu; ponudi nam užitak duhovnih vrednota;

izmoli nam darove svetih i teških uspona, kako bismo došli do božanskih spoznaja, do neiscrpiva iskustva tamnih noći i svjetlom obasjanih dana;

ulij nam čežnju za Kraljevstvom nebeskim; učini nas primjerima i braćom u Crkvi Božjoj;

i napokon kada dođe čas uvedi nas u posjed Krista i njegove slave, za čime naš posvećeni život sada cjelovito žudi.“