Udruga „Pragma“ predstavila je u srijedu 27. svibnja novi školski kalendar „Rast kroz promjene“ i dodijelila nagrade novinarima koji promiču vrijednosti obrazovanja u zagrebačkom hotelu „Dubrovnik“.

Autori četrnaestog školskog kalendara „Rast kroz promjene“, Jelena Adamlje, Nedjeljko Marković, Mirjana Soljačić i Angelina Krsnik, istaknuli su da svaki prijelaz može razvijati socio-emocionalne vještine djeteta i graditi ga u zreliju, samostalniju osobu, ali i obrnuto.

„Ako prijelaz nije kvalitetno popraćen, posljedice se vide u padu školskog uspjeha, izostancima, gubitku motivacije, pa i u preranom napuštanju školovanja. Posebno se to odnosi na prijelaz iz osnovne u srednju školu, koji se podudara s adolescencijom, te na prijelaz prema fakultetu ili tržištu rada, gdje istraživanja pokazuju da od početne studentske populacije čak 40 do 45 % mladih ne završi studij u predviđenom roku ili odustane“, istaknuo je u uvodnom govoru Nedjeljko Marković, predsjednik udruge.

Iz Pragme poručuju da škola u svim tim razdobljima treba biti čvrst most, stabilan, predvidljiv i podržavajući.

Roditelji koji prenose pozitivne stavove i sigurnost, nastavnici koji vide i „nevidljivu“ djecu – povučene, tihe, marljive, ranjive, te zajednica koja nudi savjetovališta i mentorske programe, zajedno čine razliku između bolnog i uspješnog prijelaza.

O Godišnjoj nagradi

Trinaestu godinu zaredom udruga Pragma dodijelila je Godišnju nagradu za novinarske radove koji promiču vrijednosti obrazovanja. Ovogodišnja tema bila je „Rast kroz promjene – prijelazi u obrazovanju“, a posebnost je ove nagrade što o pobjednicima ne odlučuje stručni žiri, već učenici, nastavnici, stručni suradnici i roditelji u školama i učeničkim domovima diljem Hrvatske, koji su slušali i analizirali pristigle novinarske radove.

U kategoriji radijskog priloga nagradu je osvojila Vesna Vujević s Radio Kampusa, sveučilišnog studentskog radija, za rad pod naslovom „Da je prijelaz lak, volio bi ga svak“.

Maja Šubarić Mahmuljin / Foto: Pragma

U kategoriji mrežnih priloga dodijeljene su dvije jednako vrijedne nagrade – Maji Šubarić Mahmuljin s portala Generacija.hr za tekst „Vjeroučiteljica iz Zagreba: ‘Naši zaigrani petaši imaju jednostavne dječje želje, a najviše ih muči jedno’“, te Hrvoju Debeljaku s portala Srednja.hr za rad „Kako prebroditi prijelaz u peti razred i nove predmete u sedmom? ‘Potrebna je dobra organizacija’“.

Primjeri dobre prakse

Donosimo nekoliko primjera dobre prakse za uspješnu prilagodbu učenika u osnovnoj školi iz nagrađenog rada Maje Šubarić Mahmuljin.

Individualizirani pristup: učitelji mogu prilagoditi nastavu prema potrebama i sposobnostima svakog učenika. To može uključivati dodatne resurse za učenike koji trebaju više podrške ili izazovnije zadatke za darovite učenike.

Rad u skupinama: poticanje suradničkog učenja kroz grupne projekte pomaže učenicima da razvijaju socijalne vještine i uče jedni od drugih. Učitelji mogu oblikovati grupe na temelju različitih vještina i osobnosti.

Metode rada: uključivanje različitih metoda poučavanja, poput vizualnih, auditivnih i kinestetičkih aktivnosti, može pomoći učenicima da bolje razumiju nastavni sadržaj, a to je korištenje igara, kreativnog stvaranja ili praktičnih eksperimenata.

Podrška za učenike s poteškoćama: osiguranje dodatnih resursa ili asistencije za učenike s teškoćama u učenju te rad s pedagoginjama.

Redovita evaluacija i povratna informacija: učitelji će redovito pratiti napredak učenika i pružati konstruktivnu povratnu informaciju kako bi učenici da prepoznali svoje snage i područja za poboljšanje.

Uključivanje roditelja: suradnja s roditeljima može biti ključna za uspjeh učenika. Redoviti sastanci ili komunikacija s roditeljima o napretku i izazovima mogu pomoći u stvaranju zajedničkog pristupa obrazovanju.

Škola bez pametnih telefona: Učenici proveli 21 dan bez mobitela, rezultati su odmah bili vidljivi

Razvijanje emocionalnih vještina: uključivanje aktivnosti koje potiču emocionalnu inteligenciju i socijalne vještine, kao što su igre uloga ili rasprave o emocionalnim situacijama

Iz Pragme poručuju da je cilj nagrade ne samo promicanje kvalitetnog novinarstva nego i razvoj medijske pismenosti i kritičkog mišljenja kod učenika koji sami vrednuju radove jer kad mladi biraju što je dobar prilog, uče i kako čitati medije, te kako prepoznati glas djece i obitelji u javnoj raspravi.