O biskupu Josipu Jurju Strossmayeru govorio je izv. prof. dr. sc. Davor Vuković, izaslanik nadbiskupa mons. dr. Đure Hranića.

Naglasio je ono što se ponekad zanemaruje, odnosno zaboravlja, a to je da je Strossmayer prije svega bio čovjek Crkve.

Grob Josipa Jurja Strossmayera u đakovačkoj katedrali / Foto: Davor Javorovic/PIXSELL

Radilo se o velikom biskupu, teologu, pastiru – koji je tijekom 55 godina biskupske službe unaprijedio život svojih sjedinjenih biskupija – Đakovačko-bosanske i Srijemske.

Bogata ostavština

Spominje se ostavština, pa je prof. Vuković prigodno spomenuo kako je Strossmayer oživio kult i baštinu apostola i prosvjetitelja Slavena sv. Ćirila i Metoda, spasio je Kaptol i Gostinjac sv. Jeronima u Rimu i preuredio ga u Zavod za postdiplomski studij mladih svećenika iz domovine;

izgradio katedralu u Đakovu;
pokrenuo biskupijsko glasilo Glasnik biskupija Bosanske i Sriemske koji i danas postoji i redovito mjesečno izlazi kao Vjesnik Đakovačko osječke nadbiskupije te ove godine navršava 154 godine kontinuiranog izlaženja.

Strossmayer u Đakovo dovodi Milosrdne sestre sv. Križa iz Švicarske, a u Osijek Milosrdne sestre sv. Vinka Paulskog iz Graza, a s njima i Bolničke sestre – danas Marijine sestre čudotvorne medaljice.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Temelje HAZU polozio je biskup Josip Juraj Strossmayer, 10. prosinca 1860. / Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Pokreće ideju osnivanja akademije te rodila se današnja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), a zahvaljujući njegovom zalaganju i obilnoj materijalnoj pomoći, staro Zagrebačko sveučilište prerasta u Suvremeno europsko sveučilište, a Zagreb dobiva i Strossmayerovu galeriju.

Prof. Vuković istaknuo je da je Strossmayer bio preteča ekumenskog duha te je čestitao Državnom arhivu u Osijeku i Zavodu za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Osijeku na digitalizaciji i objavi ove vrijedne arhivske građe ostavštine biskupa J. J. Strossmayera.

Arhivski fond

O samom projektu digitalizacije Strossmayerovog ostavinskog predmeta, provenijenciji arhivskoga gradiva i sadržaju njegove objave na mrežnim stranicama, govorio je dr. sc. Dražen Kušen, ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku. 

Grob Josipa Jurja Strossmayera u đakovačkoj katedrali / Foto: Davor Javorovic/PIXSELL

Uputio je prisutne kako je u prigodi prošlogodišnjeg obilježavanja okruglih obljetnica – 210 godina od rođenja i 120 godina od smrti biskupa Strossmayera – uz ostale programe koje je Državni arhiv u Osijeku predstavio javnosti u Osijeku, Đakovu i Zagrebu, dogovorena mrežna objava cijelog ostavinskog predmeta koji je vođen na Kraljevskom sudbenom stolu u Osijeku nakon smrti biskupa Josipa Jurja Strossmayera 8. travnja 1905. godine.

Taj sudski predmet se čuva u fundusu Državnog arhiva u Osijeku, u arhivskom fondu:
HR-DAOS-123 KRALJEVSKI SUDBENI STOL OSIJEK (1850-1945).

Na temelju tog ostavinskog predmeta je ranije, u prigodi 190. obljetnice rođenja i 100. obljetnice Strossmayerove smrti 2005. godine priređena, a 2006. godine objavljena knjiga Ostavština đakovačkog i srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera 1905. godine.

Ta je knjiga objavljena u nakladi HAZU Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, Državnoga arhiva u Osijeku i Đakovačke i Srijemske biskupije, a priredio ju je dr. sc. Stjepan Sršan.

Predstavljen projekt digitalizacije arhivskoga gradiva ostavinskog predmeta nakon smrti biskupa Strossmayera / Foto: Martina Kuvezdanin

Objavljena knjiga iz 2006. godine napisana je na temelju spomenutog sudskog ostavinskog predmeta i sadrži prijepise dokumenata i njihove interpretacije.

U međuvremenu je ta knjiga digitalizirana i mrežno je dostupna na stranicama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti putem poveznice.

Danas digitalizacija omogućava da i same izvorne arhivske dokumente približimo sve većem krugu zainteresiranih korisnika.

Stoga je za to izvorno arhivsko gradivo ostavinskog predmeta, koje je u cijelosti digitalizirano u Državnom arhivu u Osijeku, omogućeno mrežno korištenje putem mrežnih stranica Državnog arhiva u Osijeku putem poveznice.

Poticao osnivanje gospodarskih objekata

O suradnji HAZU Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku s Nadbiskupijom đakovačko-osječkom, Državnim arhivom u Osijeku i drugim ustanovama iz područja znanosti, umjetnosti i kulture govorila akademkinja Vlasta Piližota, voditeljica HAZU Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku.

Predstavljen projekt digitalizacije arhivskoga gradiva ostavinskog predmeta nakon smrti biskupa Strossmayera / Foto: Martina Kuvezdanin

Podsjetila je kako je biskup Strossmayer bio i gospodarstvenik te je poticao da se u Đakovu osnivaju različiti gospodarski objekti i aktivnosti.

Puno je pisao, ali se prije svega borio za hrvatsku naciju te da Hrvati u onom vremenu ipak imaju riječ i priliku za odlučivanje, pogotovo za svoje krajeve.

Njegova ostavština je prevelika, a to znamo i naravno po institucijama koje nose njegovo ime.

Digitalizirani izvornici i njihova mrežna objava predstavljeni su tjedan dana nakon ovogodišnje 121. obljetnice Strossmayerove smrti.

Predstavljanje projekta u srijedu 15. travnja zajednički je program Državnog arhiva u Osijeku, Đakovačko-osječke nadbiskupije i HAZU Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku.

Predstavljen projekt digitalizacije arhivskoga gradiva ostavinskog predmeta nakon smrti biskupa Strossmayera