Svetište Majke Božje Bistričke nalazi se u pitomom kraju sjeverno od Zagreba. To je mjesto omiljelo hrvatskim vjernicima koji su stoljećima rado hodočastili “Crnoj Gospi”, kako su je zvali zbog crne boje kipa koji je u požaru ostao čudesno sačuvan.

Kip Majke Božje Bistričke / foto: www.svetiste-mbb.hr

Zavjetni kip Majke Božje Bistričke datira se na kraj 15. stoljeća, a pripada nizu crnih Madona, premda je pri restauraciji otkriveno da njezina tamna boja nije izvorna. Kasnogotički drveni kip bistričke Bogorodice rad je pučkog majstora. Izražajna moć kipa nije toliko u umjetničkome oblikovanju, koliko u samome vjerskom i nacionalnom značenju. Kip je najprije bio smješten u prasvetištu na Vinskom vrhu, a onda 1545. godine zakopan u župnoj crkvi u Mariji Bistrici i otkriven 1588. godine; ponovo zaboravljen i zazidan, pronađen je drugi puta 1684. godine.

U jubilejskom slavlju 250. obljetnice svetišta Majke Božje Bistričke i u svečanosti krunjenja kipa Majke Božje Bistričke, koje se odvijalo prigodom zagrebačkog hodočašća 7. srpnja 1935. godine, sudjelovalo je oko 30.000 hodočasnika. Osobito ganutljiv prizor za vjernike bio je kada se nadbiskup Antun Bauer približio kipu Majke Božje Bistričke i kruneći ga zlatnom krunom, molio je:

“Pod Tvoju se obranu utječemo, Sveta Bogorodice! Naših patnja ne prezri u potrebama našim, nego od sviju pogibli oslobodi nas vazda, Djevice slavna i blagoslovljena.”

Porastom marijanske pobožnosti i zbog mnogih milosnih uslišanja po zagovoru Majke Božje Bistričke uskoro je crkva na tome mjestu postala premalena. Stoga je bistrički župnik dr. Juraj Žerjavić prema nacrtima Friedricha von Schmidta i Hermanna Bolléa, dao proširiti i preurediti crkvu te župni dvor s arkadama. Papa Pio XI. podijelio je 1923. godine svetištu Majke Božje Bistričke naslov Manje Bazilike.

U drugoj polovici 20. stoljeća u tom je svetištu održano nekoliko važnih događanja. Tako je 1971. godine tu održan Međunarodni marijanski kongres. Za vrijeme kongresa hrvatski su biskupi proglasili svetište nacionalnim marijanskim svetištem i ustanovili blagdan Majke Božje Bistričke na današnji dan, 13. srpnja, kao spomen na pastoralna i duhovna slavlja koja su se odvijala u tom svetištu.

Kip Majke Božje Bistričke / Foto: www.svetiste-mbb.hr

Trinaest godina kasnije tu je održana završna proslava trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata. 1998. u ovom je svetištu papa Ivan Pavao II. proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca, zagrebačkog nadbiskupa.

Sveti Ivan Pavao II. tada je rekao: “Odavno sam želio poći u poznato svetište Majke Božje Bistričke. Providnost je htjela da se ta želja ostvari prigodom proglašenja blaženim Alojzija kardinala Stepinca.”

Jedan od prepoznatljivih simbola Marije Bistrice su i licitarska srca.

Licitarska srca / Foto: www.tz-marija-bistrica.hr

Licitarstvo je stari zanat čija povijest seže čak do 13. stoljeća. Licitari su šareno ukrašeni kolačići od medenoga tijesta. Tradicionalno su žarko crvene boje, a proizvode se u različitim oblicima i veličinama. Sitni su licitari (srca, bebe, ptičice, potkove, vjenčići, konjići), omiljen ukras božićnih jelki hrvatskih domova, a oni veći, namijenjeni su darivanju bližnjih povodom posebnih prigoda. Tradicija pravljenja licitara je upisana na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva 2010. godine.

Izvor: Svetište MBB, TZ Marija Bistrica.