Budi dio naše mreže

U intervjuu za Zakladu papinskog prava Pomoć Crkvi u nevolji, svećenik latinske župe vlč. Bashar Fawadleh, govori o „sve većem pritisku“ na 1400 duša sela, kao i o „nedostatku zaštite“.

/ ei

Posljednje u potpunosti kršćansko selo na Zapadnoj obali, Taybeh, istočno od Ramallaha, trpi val napada i zastrašivanja od izraelskih doseljenika.

Neprijateljski čini uključuju paljenje poljoprivrednog zemljišta, automobila i zidova drevne crkve, grafite mržnje i prijeteće, puštanje stoke u selo, kao i brojne vojne kontrolne točke na ulazima u selo.

Zapadna obala: Župnik potiče na nadu nakon napada doseljenika u selu Taybeh

Izraelska vlada je 8. veljače 2026. donijela administrativnu odluku kojom se jača ovlasti njezine civilne i vojne uprave nad zemljištem i nekretninama na Zapadnoj obali.

intervjuu za zakladu papinskoga prava Pomoći Crkvi u nevolji – Aid to the Church in Need (ACN), svećenik latinske župe vlč. Bashar Fawadleh, govori o „sve većem pritisku“ na 1 400 duša sela, kao i o „nedostatku zaštite“, prenosi Katolički tjednik.

Kakva je bila vaša reakcija na odluku od 8. veljače 2026. kojom se jača izraelska kontrola na Zapadnoj obali?

Izraelski vladin sigurnosni kabinet donio je vrlo ozbiljnu odluku u vezi sa Zapadnom obalom, jačajući svoju izravnu kontrolu nad tim teritorijem. Ova odluka smatra se jednom od najopasnijih od 1967. i mnogi je vide kao početak službene aneksije Zapadne obale.

Prvo, mnoge administrativne i civilne odgovornosti prenose se na izraelske institucije, čak i u područjima koja su trebala biti pod palestinskom upravom. Potiče se širenje naselja. Doseljenici mogu kupiti više zemlje i proširiti svoja uporišta. To vrši sve veći pritisak na palestinske gradove i sela poput našeg.

O. Bashar Fawadleh, župnik latinskog obreda u Taybehu, s djecom iz svoje zajednice / Foto: O. Bashar Fawadleh/CNA

Izrael također preuzima potpunu kontrolu nad važnim vjerskim mjestima, kao nad džamijom Ibrahimi u Hebronu [izgrađenom nad Grobnicom patrijarha]. Palestinske vlasti tamo gube svoju ulogu, a to utječe na vjerska i kulturna prava stanovnika.

Konačno, sve je više rušenja kuća i ograničenja kretanja. Gradovi i sela se izoliraju jedni od drugih.

Što ovo znači za selo poput Taybeha?

Ova odluka izravno utječe na svakodnevni život ljudi, koji postaje sve teži. Obitelji gube svoje domove. Radnici više ne mogu ići na posao. Učenici se bore da dođu do škole. Poljoprivrednici više nemaju pristup svojoj zemlji.

Godinama su stanovnici Taybeha trpjeli napade susjednih doseljenika: uništavanje poljoprivrednog zemljišta, paljenje imovine i sprječavanje poljoprivrednika da pristupe svojim maslinama, koje su im glavni izvor prihoda.

Dana 28. veljače, doseljenici su ušli na zemljište u vlasništvu jedne arapske obitelji i ukrali im konja i ždrijebe. Nadalje, regionalni kontekst – posebno obilježen ratom u Gazi – i dalje ima duboke posljedice na Zapadnoj obali.

Palestinac stoji pored oštećenog automobila nakon napada izraelskih doseljenika u Taybehu / Foto: ISMAEL KHADER/REUTERS

Opća klima postala je krhkija i napetija, s porastom vojnih operacija i ograničenjima prometa zbog postavljanja vojnih punktova na nekoliko ulaza u selo, uključujući i nove prije otprilike dva tjedna. Izraelske snage kontroliraju kada se ta vrata otvaraju i zatvaraju, što remeti svakodnevni život civila.

Ovom novom izraelskom odlukom iz veljače 2026. pritisak će se dodatno povećati. Širenje naselja ugrožava poljoprivredna zemljišta. Nedostatak zaštite ostavlja stanovnike bez pravne podrške. Nasilje stvara klimu straha i nesigurnosti.

Sve je to navelo mnoge kršćane u Svetoj zemlji da razmišljaju o emigraciji. Koju poruku imate za njih? Kako ohrabrujete one koji ostaju?

Nažalost, ideja emigracije sve je prisutnija u mislima ljudi. Nekoliko obitelji već je napustilo Taybeh – 16 njih između 2023. i 2025. – a drugi to ozbiljno razmatraju, posebno zbog nesigurnosti i nedostatka ekonomskih izgleda.

Povijest Taybeha govori o praznim kućama, izgubljenim zemljama, razorenim zajednicama i postupnom nestanku kršćana s njihove povijesne zemlje. Kao svećenik i župnik, moja je poruka prije svega poruka razumijevanja i bliskosti: razumijem strah i odgovornost roditelja prema njihovoj djeci.

Vođe Crkava u Svetoj zemlji i diplomatske delegacije u srpnju su posjetile selo Taybeh / MOHAMAD TOROKMAN/REUTERS

Ali također ih želim podsjetiti da je kršćanska prisutnost u Taybehu misija i živo svjedočanstvo: vjere ukorijenjene u ovoj zemlji gdje je rođeno kršćanstvo. Napuštanje zemlje ponekad je ljudska nužnost, ali ostanak je često čin vjere i nade.

Nada ne poriče teškoće, ali nas podsjeća da ljudsko dostojanstvo, pravda i mir ostaju mogući. Kršćani Svete zemlje žele i dalje biti graditelji dijaloga, mira i evanđeoske prisutnosti u srcu ove ranjene regije.

Međutim, kako bismo ohrabrili one koji ostaju, potrebna nam je konkretna podrška: stvaranje radnih mjesta, pratnja mladih, jačanje župne solidarnosti i osjećaj da svaka obitelj nije sama.

Kakvu ulogu očekujete od međunarodne zajednice, sveopće Crkve i međunarodnih kršćanskih organizacija?

Kao svećenik na terenu, očekujem da nas međunarodna zajednica posjeti, dokumentira incidente i poduzme jasne mjere kako bi jamčila sigurnost civila, pristup poljoprivrednom zemljištu i izvorima prihoda, zaštitu mjesta bogoslužja i kraj nekažnjivosti.

Od sveopće Crkve očekujem snažan i stalan glas u korist kršćana Svete zemlje, kao i pastoralnu i materijalnu potporu kako bi se obiteljima pomoglo da ostanu na svojoj zemlji.

Vođe Crkava u Svetoj zemlji i diplomatske delegacije u srpnju su posjetile selo Taybeh / MOHAMAD TOROKMAN/REUTERS

Konačno, od međunarodnih kršćanskih organizacija, poput ACN-a, očekujem bitnu podršku kroz konkretne projekte u područjima obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja te psihološke i duhovne podrške.

Koju biste poruku željeli poslati kršćanima diljem svijeta?

Kao svećenik Taybeha, želio bih kršćanima diljem svijeta reći da nam je potrebna vaša solidarnost. Taybeh nije samo selo; to je živi znak kršćanske prisutnosti u Svetoj zemlji.

Molite za nas, ali nas i podržite svojim djelima, svojom predanošću i svojim svjedočanstvom. Pomozite nam da kršćani ove zemlje ostanu živa zajednica, ukorijenjena u vjeri, a ne samo puko sjećanje na prošlost. Još jednom hvala na vašoj podršci i vašim molitvama za zajednice Svete zemlje.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja