Hrvatska kraljica Jelena  rođena je u Dalmaciji oko 900. godine.

Uvelike je utjecala na društvene prilike u tadašnjoj hrvatskoj državi a pomogla je i u vladanju svome mužu Mihajlu i kasnije svome sinu kralju Stjepanu. Dobra i pobožna kraljica, bila je zaštitnica udovica i sirotinje, dala je sagraditi prvu Gospinu crkvu kod nas.

Umrla je 8. listopada 975. godine, a pokopana je u svojoj zadužbini crkvi Gospe od Otoka u Solinu 10. ožujka 976. godine.

Ta je crkva bila duga 23 metra, a široka 10 metara.

Njezine zatrpane temelje 1898. godine našao je naš arheolog akademik don Frane Bulić (Solin, 1846.-Zagreb, 1934.). Među njima našao je i ostatke kraljičine kamene grobnice s izlomljenim natpisom, koji je kasnije odgonetnuo.

Natpis na sarkofagu kraljice Jelene/ Foto: Wikimedia Commons

Taj natpis glasi:

„U ovom grobu počiva Jelena slavna, koja je bila žena kralja Mihajla i majka Stjepana kralja te upravljala kraljevstvom. 8. mjeseca listopada preminu u miru. Ovdje je pokopana godine od utjelovljenja Gospodnjega 976. I ona, koja je za života bila majka kraljevstva, posta zaštitnicom siročadi i udovica. I ovdje pogledavši, čovječe, reci: Bože, smiluj se duši njezinoj!“

U Solinu je izgradila crkvu sv. Stjepana Prvomučenika, koja je služila kao grobnica hrvatskih kraljeva. Bila je povjerena benediktincima koji su tu slavili liturgiju i molili za duše hrvatskih vladara.

Don Frane Bulić je 1898. godine, uz ostatke crkve Sv. Marije i sarkofag kraljice Jelene, pronašao i ostatke crkve sv. Stjepana, mauzolej i krunidbenu crkvu hrvatskih vladara. Ta su otkrića uvelike promijenila spoznaju o staroj hrvatskoj povijesti.

Koliko je to otkriće Jelenine grobnice i natpisa bio značajan događaj za cijeli hrvatski narod, svjedoči nam očevidac tada budući svećenik i povjesničar don Lovre Katić, koji piše da su toga dana, 28. kolovoza 1898. u 11. sati, slavila crkvena zvona u Solinu, a da je Akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu izvjesila hrvatsku zastavu jer je Bulićev uspjeh smatrala narodnim blagdanom.

Dobrotu kraljice Jelene najbolje ocrtava natpis na njezinom grobu.

Bila je dobra i pobožna Blaženoj Djevici Mariji, o čemu svjedoči njezina crkva. Bila je dugo godina udovica i vrijeme svog udovištva provodila je čineći dobro onima koji su bili u potrebi u čitavom hrvatskom kraljevstvu.

U prigodi 1100. obljetnice početaka Hrvatskog Kraljevstva bilo je govora o projektu daljnjih iskopavanja na Otoku u Solinu, koji je ipak stavljen na čekanje.

Splitski kroničar Toma Arhiđakon već u 13 st. spominjao je Mauzolej hrvatskih kraljeva u Solinu, postojale su i druge pretpostavke da Mauzolej treba tražiti na Gospinu otoku u Solinu, a teorija je potvrđena nalaskom sarkofaga kraljice Jelene.