Tijekom zasjedanja Pripremnog odbora Opće skupštine UN-a u siječnju ove godine raspravljalo se o preliminarnom nacrtu novog sporazuma o zločinima protiv čovječnosti.

Većina zapadnih zemalja želi da pojam „rod“ u novom UN-ovom sporazumu ostane nedefiniran te da se odnosi na društveni konstrukt i pitanja seksualnog i rodnog identiteta. Također žele da se u sporazum uključi niz novih zločina temeljenih na rodu, uključujući „rodni apartheid“ i „reproduktivno nasilje“, izvijestio je Zenit pozivajući se na Centar za obitelj i ljudska prava.

Prema Rimskom statutu Međunarodnoga kaznenoga suda iz 1998., zločin protiv čovječnosti obuhvaća djela kao što su ubojstva civila, istrjebljenje i protjerivanje civilnoga pučanstva, zatočenje silovanih žena kako bi ih se prisililo da rode i zločin aparthejda (nečovječna djela učinjena u okviru institucionaliziranoga režima).

Zašto je potrebno definiranje pojma?

U Nacrtima članaka o prevenciji i kažnjavanju zločina protiv čovječnosti, koje je Međunarodna komisija za pravo (ILC) usvojila 2019. i predložila Općoj skupštini UN-a kao temelj za mogući budući međunarodni sporazum pojam roda nije izričito definiran, te se odnosi na muški i ženski u društvenom kontekstu (onako kako ga definira Rimski statut). Međutim u raspravama o nacrtima, države i delegati imali su različite poglede na pojam roda (gender), smatrajući da prethodno „definiranje“ roda nije zadovoljavajuće.

Sveta Stolica i druge zemlje, uglavnom iz Azije i Afrike, usprotivile su se ovom nastojanju zapadnih zemalja prilikom nedavnog zasjedanja Pripremnog odbora. Inzistirali su na potrebi definiranja roda kako bi se izbjegla zloupotreba međunarodnog kaznenog prava.

Također su upozorile su da bi takvim izmjenama u sporazumu svako protivljenje feminističkim, homoseksualnim i transrodnim „pravima“ postalo potencijalni međunarodni zločin. Pod time podrazumijevaju podršku zakonima i politikama koje štite brak i obitelj.

Iako je većina preliminarnih rasprava održana iza zatvorenih vrata, nekoliko izjava objavljeno je na mrežnoj stranici odbora.

Posljednjeg dana odbora, irački delegat dao je snažnu izjavu u prilog obitelji u ime nekoliko islamskih zemalja. U izjavi tvrdi da fluidna definicija roda potkopava obitelj kako je definirana u međunarodnom pravu.

Naglašava da je „nuklearna obitelj koja se sastoji od dva supružnika suprotnog spola i njihovog konačnog potomstva“ „univerzalno ljudsko iskustvo“ i da ima „pozitivan i pravni status“ u međunarodnom pravu. Iz tog razloga, rod se može shvatiti samo kao dva biološka spola, muški i ženski.

Izjavi su se pridružile delegacije Alžira, Bahreina, Egipta, Irana, Jordana, Kuvajta, Libije, Omana, Pakistana, Katara, Saudijske Arabije, Sudana, Sirije, Tunisa i Jemena.

Delegacija Burundija kritizirala je odluku Komisije za međunarodno pravo, koja je pripremila početni nacrt ugovora, da izostavi definiciju roda, smatrajući je da se time priklanja „politiziranoj primjeni i pravnoj nesigurnosti“.

Rod kao društveni konstrukt

Burundi je zatražio da, ako se pojam „rod“ zadrži u sporazumu, mora biti „jasno i izričito definiran kao da se odnosi isključivo na dva spola, muški i ženski, te da se svako šire tumačenje isključi“. Burundi se također protivio stvaranju novih rodno uvjetovanih zločina, poput „rodnog apartheida“, jer je to bio koncept previše nejasan da bi se koristio u kaznenim zakonima.

Iako nedvosmisleno osuđujemo sve oblike diskriminacije i povijesne nejednakosti žena, ne dosežu sve nejednakosti razinu zločina protiv čovječnosti.

Namibijska delegacija odbacila je obrazloženje Komisije za međunarodno pravo za uklanjanje definicije roda.

Komisija je navela neobvezujuće preporuke i radni proizvod mehanizama UN-a za ljudska prava i tužitelja Međunarodnog kaznenog suda kao one koji uspostavljaju nove obveze priznavanja roda kao društvenog konstrukta, uključujući pitanja seksualne orijentacije i rodnog identiteta, prema međunarodnom pravu.

Druge nacije koje su tražile da se u novom ugovoru zadrži definicija roda iz Rimskog statuta uključuju Argentinu, Alžir, Burkinu Faso, Kamerun, Egipat, Gambiju, Ganu, Svetu Stolicu, Mađarsku, Iran, Maleziju, Nigeriju, Rusku Federaciju, Senegal, Tursku i druge.

Europske i nordijske zemlje, kao i Kanada, Australija, Novi Zeland, Meksiko i Kolumbija, zalagale su se za izostavljanje definicije.

Rasprava se održala na zasjedanju Pripremnog odbora Opće skupštine, zaduženom za organizaciju diplomatske konferencije na kojoj se očekuje usvajanje novog sporazuma 2029. Sljedeći korak je da delegacije pripreme pisane amandmane za podnošenje do 30. travnja ove godine.