Katolička crkva ove godine obilježava 1700. obljetnicu Prvog nicejskog sabora, koji je 325. u gradu Niceji sazvao car Konstantin.

Prvo apostolsko putovanje pape Lava započinje 27. studenoga, kada će Papa posjetiti Tursku i Libanon. U Turskoj je predviđen posjet Ankari, Istanbulu i Izniku, nekadašnjoj Niceji, povodom 1700. obljetnice prvog ekumenskog sabora, javlja Vatican News.

Ekumenski sabor imao je za cilj riješiti teološke sporove i ujednačiti norme vjere i morala u rastućoj kršćanskoj zajednici, a njegovi su ishodi uključivali potvrdu Kristove istobitnosti Ocu i formuliranje Nicejskog vjerovanja.

Imajući to na umu, pismo pape Lava, objavljeno na svetkovinu Krista Kralja, poziv je na jedinstvo.

„U jedinstvu vjere, proglašenom od početka Crkve“, započinje Papa svoj tekst, „kršćani su pozvani hoditi u skladu, čuvajući i prenoseći dar koji su primili s ljubavlju i radošću“, podsjećajući: „To je izraženo riječima Vjerovanja: ‘Vjerujem u jednoga Gospodina Isusa Krista, Jedinorođenoga Sina Božjega… koji radi našega spasenja siđe s neba.’“

Papa se prisjetio kako je ta istina tako učinkovito formulirana prije 1700 godina na Nicejskom saboru, prvom ekumenskom skupu u povijesti kršćanstva.

Istaknuo je da prije svog apostolskog putovanja želi skrenuti pažnju Crkve na ispovijedanje vjere.

„Stoljećima ovo trajno ispovijedanje vjere zajednička je baština kršćana i zaslužuje da se ispovijeda i razumije na uvijek nove i relevantne načine. Stoljećima je njegova trajna ispovijest vjere bila zajednička baština kršćana i zaslužuje da se ispovijeda i razumije na uvijek nove i relevantne načine.“

U ovoj Svetoj godini, posvećenoj temi Krista, naše nade, Papa je nazvao „providonosnom podudarnošću“ da također slavimo 1700. obljetnicu Prvog ekumenskog sabora u Niceji.

Proglas sabora iz 325. godine o vjeri u Isusa Krista, Sina Božjega je „srce kršćanske vjere“. „Čak i danas, tijekom svake nedjelje euharistijskog slavlja“, dodao je, „molimo Nicejsko-carigradsko vjerovanje, ispovijest vjere koja ujedinjuje sve kršćane.“

Štoviše, „U ovim teškim vremenima u kojima živimo, usred toliko briga i strahova, prijetnji ratom i nasiljem, prirodnih katastrofa, teških nepravdi i neravnoteža te gladi i bijede koju trpe milijuni naše braće i sestara“, nastavio je Papa, „ovo Vjerovanje nam daje nadu.“

Ono što nas spaja veće je od onoga što nas razdvaja

Konačno, Nicejski sabor je danas relevantan zbog svoje velike ekumenske vrijednosti. Doista, postizanje jedinstva među svim kršćanima bio je jedan od glavnih ciljeva posljednjeg Sabora, Drugog vatikanskog sabora. Prije točno trideset godina, sveti Ivan Pavao II. dodatno je promovirao ovu koncilsku poruku u svojoj enciklici „Ut Unum Sint“ (1995.).

Hvala Bogu, ekumenski pokret je mnogo postigao u posljednjih šezdeset godina.

„Istina je da puno vidljivo jedinstvo s Pravoslavnom Crkvom i Istočnim drevnim crkvama te s crkvenim zajednicama rođenim iz reformacije još nije postignuto“, priznao je Papa.

„Unatoč tome, ekumenski dijalog, utemeljen na jednom krštenju i nicejsko-carigradskom vjerovanju“, primijetio je papa Lacv, „doveo nas je do toga da članove drugih Crkava i crkvenih zajednica prepoznamo kao svoju braću i sestre u Isusu Kristu te da ponovno otkrijemo jednu univerzalnu zajednicu Kristovih učenika diljem svijeta.“

Podsjećajući da kršćani „dijele istu vjeru u jedinoga Boga, Oca svih ljudi; zajedno ispovijedamo jednoga Gospodina i istinskoga Sina Božjega, Isusa Krista, i jednoga Duha Svetoga, koji nas nadahnjuje i potiče prema punom jedinstvu i zajedničkom svjedočanstvu Evanđelja“, istaknuo je:

Uistinu, ono što nas ujedinjuje puno je veće od onoga što nas razdvaja!

„U svijetu koji je podijeljen i rastrgan mnogim sukobima“, ponovio je Papa „jedna univerzalna kršćanska zajednica može biti znak mira i instrument pomirenja, igrajući odlučujuću ulogu u globalnoj predanosti miru.“

Istaknuo je kako je i sveti Ivan Pavao II., „posebno podsjetio na svjedočanstvo mnogih kršćanskih mučenika iz svih Crkava i crkvenih zajednica“, ponavljajući kako nas „njihovo sjećanje ujedinjuje i potiče da budemo svjedoci i mirotvorci u svijetu“.

„Nicejsko vjerovanje može biti polazna točka za ovo putovanje“, rekao je.

„Stoga moramo ostaviti iza sebe teološke kontroverze koje su izgubile svoju svrhu kako bismo razvili zajedničko razumijevanje i, još više, zajedničku molitvu Duhu Svetomu, kako bi nas sve okupio u jednoj vjeri i jednoj ljubavi.“

Ipak, pojasnio je, „to ne podrazumijeva ekumenizam koji pokušava vratiti se u stanje prije podjela, niti je to međusobno priznavanje trenutnog statusa quo raznolikosti Crkava i crkvenih zajednica“, nego je to, „ekumenizam koji gleda u budućnost, koji traži pomirenje kroz dijalog dok dijelimo svoje darove i duhovnu baštinu.“

Obnova jedinstva među kršćanima, rekao je Sveti Otac, „ne čini nas siromašnijima; naprotiv, obogaćuje nas“.