Pravo na pristup informacijama koje je u Hrvatskoj uređeno Zakonom o pravu na pristup informacijama i čini temeljno ljudsko pravo. Ovo pravo omogućuje korisnicima traženje i dobivanje informacija javnog karaktera.

Svaka fizička ili pravna osoba na jednak način i pod jednakim uvjetima ima pravo zatražiti i dobiti informacije koje posjeduju tijela javne vlasti, koristiti te informacije za ponovnu uporabu u komercijalne ili nekomercijalne svrhe, različite od one zbog koje su informacije nastale.

Informacija je bilo koji podatak u posjedu tijela javne vlasti koji je nastao u okviru djelokruga tijela ili je u njegovom radu korišten. Tijela javne vlasti od kojih možete tražiti informacije su:

tijela državne uprave, državna i pravosudna tijela, lokalna samouprava, tijela s javnim ovlastima i tijela koja obavljaju javnu službu, trgovačka društva u većinskom javnom vlasništvu i druge pravne osobe koje se financiraju iz državnog proračuna, proračuna  jedinica lokalne samouprave, odnosno iz javnih sredstava.

Tijela javne vlasti obvezna su omogućiti pristup informacijama na zahtjev, ali i proaktivno objavljivati podatke, pa ako želite doći do neke informacije, prije slanja zahtjeva provjerite je li ta informacija već javno objavljena, najčešće na internet stranicama tijela javne vlasti.

Pravo na pristup informacijama koristi se kako bi građani ili organizacije mogli dobiti podatke i dokumente koje posjeduju tijela javne vlasti, što omogućuje transparentnost, kontrolu rada vlasti i informirano odlučivanje.

Novinari primjerice koriste pravo za dobivanje podataka potrebnih za analize, izvještaje ili istraživačke radove. Informacije se mogu koristiti u druge svrhe, npr. izrada aplikacija, statističkih analiza, publikacija ili poslovnih projekata.

Zahtjev za pristup informacijama podnosi se izravno nadležnom tijelu javne vlasti, koje je dužno postupiti u zakonskim rokovima. Oni propisuju da tijelo javne vlasti mora odgovoriti na zahtjev u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva, a u složenim ili opravdanim slučajevima, rok se može produljiti najviše za dodatnih 15 dana (dakle ukupno najviše 30 dana). Za zahtjeve koji zahtijevaju dodatno pribavljanje informacija ili suradnju s drugim tijelima, tijelo mora obavijestiti podnositelja zahtjeva o produljenju i razlozima.

Ako tijelo javne vlasti odbije, odbaci ili uopće ne odgovori na zahtjev, korisnik prava može podnijeti žalbu Povjereniku za informiranje.

U svim slučajevima tijelo javne vlasti mora postupiti u zakonskim rokovima i omogućiti pristup informacijama osim u slučajevima kada je pristup ograničen zakonom (npr. zaštita osobnih podataka, državna tajna, poslovna tajna).

Krajnja svrha je osigurati otvorenost i transparentnost rada javnih tijela te ostvariti ustavno pravo građana na informiranost, uz načela javnosti, jednakosti, pravodobnosti, potpunosti i točnosti informacija.