U nastavku ćemo predstaviti desetak najčešće korištenih alata za provjeru činjenica i identifikaciju dezinformacija.[*]

• Google Reverse Image Search

Ovaj alat omogućuje korisnicima da pomoću fotografije pretražuju internet. Kada se učita fotografija ili njezina URL adresa, tražilica Google prikazuje sve stranice na kojima se ta fotografija pojavljuje. To je izuzetno korisno za provjeru autentičnosti fotografija, pronalaženje izvora ili datuma kada je prvi put objavljena. Primjerice, ovim se alatom može provjeriti vjerodostojnost fotografije koja se veže uz neki ratni sukob ili posljedice prirodnih katastrofa. Naime, često se na društvenim mrežama dijele fotografije koje prikazuju razorne posljedice prirodnih katastrofa (potresa, poplava) koje su često nastale na drugim krajevima svijeta i u sasvim drugim slučajevima nego onaj na koji se navodna fotografija odnosi.

• TinEye

Alat za obrnuto pretraživanje fotografija koji omogućuje pronalaženje čak i dijelova fotografija i eventualnih izmjena te praćenje vremenskih promjena kod određene fotografije zbog čega se često koristi za provjeru autentičnosti sadržaja. Kao i prethodni alat pokazuje gdje je prvi put fotografija objavljena te može identificirati izvornog kreatora fotografije.

• InVID

Dodatak za preglednike koji pomaže u detaljnoj analizi videozapisa i fotografija. Između ostaloga, može izdvojiti pojedinačne kadrove iz audiovizualnih i vizualnih sadržaja, provjeriti metapodatke i napraviti obrnuto pretraživanje pojedinih kadrova. Na taj način pomaže otkriti iz kojeg je izvora sadržaj potekao i je li riječ o potencijalno manipulativnom sadržaju. Zbog svojih se karakteristika smatra jako korisnim za provjeru videomaterijala s društvenih mreža i platformi kao što je YouTube.

• Wayback Machine (Internet Archive)

Alat koji omogućuje uvid u starije verzije internetskih stranica, odnosno pokazuje kako su pojedine stranice (i njeni sadržaji) izgledali u prošlosti. Smatra se korisnim alatom u borbi protiv dezinformacija jer omogućuje uvid u vijesti koje su naknadno izmijenjene ili u potpunosti obrisane, odnosno u situacijama u kojima se želi utvrditi kako je izvorno izgledala neka internetska stranica. Jednostavan je za korištenje, potrebno je unijeti URL internetske stranice i odabrati željeni datum. Postoji i mogućnost ručnog arhiviranja trenutačnih verzija internetskih stranica.

• FotoForensics

Alat koji, kao što i sam naziv kaže, omogućuje forenzičku analizu fotografija. Koristi se za otkrivanje manipulacija na fotografijama. Korisnici mogu vidjeti koji su dijelove fotografije potencijalno mijenjani, izrezivani ili umetnuti. Nije savršen dokaz, ali je vrlo koristan za otkrivanje manipulacija.

• Google Earth

Alati za provjeru lokacija koriste se za verifikaciju geografske točnosti nekog sadržaja. Primjerice, pomoću Google Earth moguće je usporediti zgrade, prometnice i prirodne objekte koji se prikazuju na vizualnim i audiovizualnim sadržajima.

• is / DomainTools

Who.is je alat koji omogućuje provjeru podataka web domene – tko je vlasnik stranice, kada je registrirana i slično. Koristan je za provjeru transparentnosti izvora, osobito kada se radi o medijskim stranicama nepoznatog porijekla. Ako je domena registrirana nedavno, anonimno ili iz sumnjivih država, to može biti znak za dodatnu opreznost. DomainTools pruža slične informacije kao Who.is, ali s dodatnim značajkama kao što su povijest vlasništva i različiti tehnički podaci (poput IP adrese).

• ClaimBuster

Alat koji je osobito koristan novinarima i organizacijama za provjeru činjenica jer označava tvrdnje koje su pogodne za provjeru činjenica. Iako ne provjerava istinitost pojedinih tvrdnji, alat se temelji na umjetnoj inteligenciji koja označava tvrdnje koje je moguće provjeriti u medijskim sadržajima što može biti osobito korisno prilikom, primjerice, praćenja političkih govora.

• NewsGuard

Alat koji procjenjuje pouzdanost određenih medijskih izvora na temelju kriterija vjerodostojnosti (da stranica ne objavljuje učestalo lažan ili izrazito obmanjujući sadržaj; da odgovorno prikuplja i prezentira informacije; da redovito identificira pogreške i objavljuje pojašnjenja i ispravke; da se odgovorno nosi s razlikom između vijesti i mišljenja te da izbjegava obmanjujuće naslove) i transparentnosti (da stranica na jednostavan način otkriva svoje vlasništvo i/ili financiranje; da jasno daje do znanja koji je sadržaj plaćen, a koji nije; da čitatelji mogu kontaktirati stranicu u vezi s uredničkim problemima; da stranica sadrži imena kreatora sadržaja, zajedno s kontaktnim ili biografskim podacima). Svaka ocjena uključuje detaljno objašnjenje i dostupna je putem proširenja za preglednik. Posebno je korisna za prepoznavanje izvora koji redovito objavljuju netočne ili pristrane informacije.

• CrowdTangle

Alat u vlasništvu Mete, namijenjen istraživačima, novinarima i organizacijama za provjeru činjenica koji omogućuje praćenje viralnog sadržaja na Facebooku i Instagramu, odnosno kako se određeni sadržaj širi i tko su najutjecajniji izvori dijeljenja. Iako nije dostupan svima (zahtijeva registraciju i odobrenje), koristi se u profesionalnim medijskim analizama i istraživačkim projektima. Na taj način alat omogućuje analiziranje situacije na društvenim mrežama, praćenjem angažmana (reakcije, komentare i dijeljenje).

Kritičko razmišljanje i medijska pismenost ostaju temelj, ali tehnologija nam može olakšati provjeru vjerodostojnosti pojedine informacije. Borba protiv dezinformacija nije samo zadatak novinara i stručnjaka, već i svakog korisnika interneta.

[*] Poglavlje je preuzeto iz poglavlja Od informacije do dezinformacije, autorice Lane Ciboci Perša, koje je objavljeno u sveučilišnom udžbeniku Mediji i dezinformacije u izdanju Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

***

Rubriku „Glas istine“ u okviru projekta „KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama“ Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom „Glas istine – Vox Veritatis“ želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke Crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.