Lastovsko otočje nalazi se u hrvatskom dijelu Jadranskog mora, južno od otoka Korčule. Otočje spada u vanjsku skupinu južnodalmatinskih otoka i obuhvaća najjužniji hrvatski naseljeni otok Lastovo s pripadajućim otocima, otočne skupine Lastovnjaci i Vrhovnjaci te otok Sušac.

Zbog iznimne prirodne ljepote gustih šuma i plodnih polja obogaćenih lokvama, visokih obalnih strmaca, kopnenih i podvodnih špilja, te brojnih rijetkih morskih i kopnenih vrsta i staništa, 2006. godine proglašeno je Parkom prirode. Park obuhvaća mnogo otoka, otočića, hridi i grebena (preko 40-ak, op. a.), najveći su Lastovo i Sušac. Omeđen je kamenim svjetlima Sušca, Tajana, Glavata i Struge. Svjetionik Struga, star 180 godina, drugi je po starosti. Ima pet naselja, Lastovo, Zaklopatica, Skrivena luka, Ubli i Pasadur.

Park se diči Rača špiljom u jugoistočnom dijelu otoka, koja je zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode i arheološko nalazište od 1965. godine, te špiljom Medjedina koja je nekadašnje obitavalište sredozemne medvjedice, a danas poznata po većim populacijama šišmiša.

Oko 70% površine otočja prekriveno je šumom, što ga pored Mljeta čini najšumovitijim hrvatskim otokom. Prekriven je pretežno makijom, najljepše drvo je planika, a značajni pokrov je crnika uz koju se ističu i šume alepskog bora.

Životinjski svijet otočja je bogat, zabilježeno je 175 vrsta kralježnjaka od čega je njih 71 ugroženo na nacionalnoj te 37 vrsta na europskoj razini. Lastovsko otočje odmorište je mnogim pticama selicama. Tu se gnjezde rijetke gregule i veliki zovoj. Na otočnim skupinama Lastovnjaci i Vrhovnjaci gnijezdi se oko 70 % hrvatske populacije sredozemnog galeba koji je ugrožen na globalnoj razini.

Na liticama Struge (Velike stijene) gnijezdi se i rijedak eleonorin sokol. Zanimljivost je da na otočju nema  zmija otrovnica, a jedina je zmija stepski guž ili smičalina. Lastovsko je otočje i stanište stenoendemičnih gušterica, jadranske gušterice i  lastovske gušterice. Područje je bogato i mikro faunom, posebice kukcima, paučnjacima i puževima.

Pravi je užitak obilazak Puta crkvica, izdvajamo crkvicu sv. Luke zgrađenu u 11.st., koja je najstarija sačuvana crkvica na otoku, a nalazi se južno od Soznja, uz stari put koji je nekada vodio od naselja Lastova do Veljeg i Malog laga (na Pasadur). Obilazak Parka prirode Lastovsko otočje moguć je pješice, biciklom, a i planinari će doći na svoje, baš kao i ronioci i nautičari. Konobe nude izvrsna domaća jela uz čašu domaćega vina. Lastovako maslinovo ulje od piculje nadaleko je cijenjeno.

Podmorje Parka bogato je koraljima, spužvama, mekušcima, mahovnjacima, bodljikašima, rakovima te mnogim drugim vrstama. Zabilježeno je 330 vrsta beskralježnjaka, od kojih je njih 20 na popisu ugroženih vrsta.

Karakteristične vrste riba za ovo područje su škrpun, škrpina, kirnja, zubatac, kantar, trlja od kamena, tabinja mrkulja, lumbrak, murina, ugor i druge. Takođjer, nađu se i tune, gofovi, te sabljani.

U otvorenim vodama ovog područja često se može vidjeti kratkokljuni obični dupin, dobri dupin i glavati dupin te kornjače, glavata želva i zelena želva.

Ne zna se točna godina početka izvođenja lastovskog Poklada. Predaja kaže kako su u srednjem vijeku Mauri opsjedali grad Korčulu, tada su poslali svog izaslanika na Lastovo, da od stanovnika zatraži predaju. Lastovci su izaslanika zarobili i zatvorili. Zbog toga su ljuti Mauri uputili svoje brodovlje prema Lastovu, kako bi ga pokorili. Iznenada se podigne jako nevrijeme koje rasprši neprijateljsko brodovlje. Na to Lastovci izvedu zarobljenika i posade ga na magarca. Vodili su ga kroz cijelo selo kao porugu. Predvečer su razapeli dugačko uže i spustili ga s uzvisine koja se danas naziva “Pokladareva grža”. Kasnije su ga na magarcu odveli na Dolac i uz zvonjavu zvona i uzvike spalili.

Od tada pa sve do današnjih dana, svake godine održava se lastovski Poklad, koji se odvija po točno određenim pravilima i proceduri. Neobičan je i nema sličnog u bilo kojem dijelu svijeta. Zanimljivo je da izvođenje lastovskog Poklada nije turistički eksponirano, 2008. godine Ministarstvo kulture Republike Hrvatske proglasilo ga je nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske.

Eko Kutak

Mlijeko se može koristiti u kombinaciji sa sodom bikarbonom. Koristi se preventivno za tretiranje povrća kako bi se spriječila pojava plamenjače i pepelnice. Otpina se napravi od 1 litre mlijeka, 1 jušne žlice sode bikarbone i 4 do 4,5 litre vode. Uz ostalo povrće ovom otopinom može se preventivno tretirati i krumpir zbog plamenjače. Tim pripravkom zaštitit ćete nadzemno zelenilo krumpira od pojave plamenjače, ali i spriječiti pojavu krumpirove zlatice, s obzirom da krumpirova zlatica i njene larve ne mogu probaviti mlijeko.