Oko tri tisuće mladih okupilo se na ovogodišnjem Europskom susretu mladih zajednice iz Taizéa u estonskom Tallinnu. Među njima su bili i naši mladi, koji su s nama podijelili svoja iskustva s najvećeg ekumenskog susreta u Europi.
Brojni su mladi iz više od 40 zemalja dočekali Novu godinu u estonskoj prijestolnici prilikom 47. Europskog susreta mladih (28. prosinca – 1 siječnja) u organizaciji ekumenske zajednice iz Taizéa.
Međutim, kakva je to zemlja za doček? Zašto su brojni mladi pohrlili tamo, i to mahom kršćani različitih konfesija — katolici, protestanti, baptisti, pravoslavci, luterani i drugi? Upravo zato da bi se susreli.
Taizé naglašava jedinstvo među kršćanima svih denominacija.
Upravo o iskustvu Susreta razgovarali smo s Ivanom, Marijetom i Renatom, mladima iz Lijepe Naše koji su ove godine svoje studentske odmore odlučili provesti daleko od Zagreba gdje studiraju i Belog Manastira i Vodica, odakle potiču.
„Drugačija Europa“
Od 1,37 milijuna stanovnika Estonije, 75% ne pripadaju ni jednoj religijsko zajednici, a katolici su manjina od svega 0,5 % ukupnog broja stanovnika. Nema ni domaćih svećenika, sve su misionari iz drugih zemalja, tako i župnik katedralne župe u glavnom gradu Tallinnu.
Kažu da ih je privukla lokacija susreta – nama daleka i slabije poznata Estonija.
„Htio sam iskoristiti jedinstvenu priliku da vidim dio Europe koji bih teško posjetio drugačije te upoznati Estonce kao narod. Uz to, potakla su me i pozitivna iskustva koja sam doživio na susretu u Rostocku prije dvije godine. Tamo sam upoznao puno ljudi iz različitih država i stvorio neka prijateljstva koja i danas traju“, rekao je Renato.
Ivan i Renato sudjelovali su i na prijašnjem susretu, onom u Rostocku prije dvije godine, što ih je dodatno potaknulo na odaziv ove godine.
Tamo sam upoznao puno ljudi iz različitih država i stvorio neka prijateljstva koja i danas traju.
„Mislim da je Taizé super prilika za podijeliti iskustvo vlastite vjere ljudima drugačijih razmišljanja, npr. protestanata ili ateista, i dati im uvid u vjeru Katoličke Crkve kojoj ne pripadaju, nažalost, zbog kulturnog nasljedstva mjesta u kojem žive, vjere većine stanovništva, vjere roditelja ili drugih faktora. Drugi razlog je upoznavanje novih kultura i država kao što je to ove godine bila Estonija“, približio je Ivan.
Biskup Tallinna Philippe Jourdan pozvao je uoči susreta putem HKR-a mlade Hrvate na Taizé susret rekavši:
„Tallinn je vrlo zanimljiv grad s vrlo lijepim starim srednjevjekovnim gradom. Također je i nešto sasvim drugačije za katolike iz Hrvatske. Mislim da je dobro za mlade ljude da upoznaju drugačiju Europu – gdje nema toliko katolika“.
I uistinu, složili su se kako je Estonija „drugačija Europa“.
Uvijek je dobro imati uvid u drugačije vjeroispovjesti i kulture jer pomaže boljem odnosu nas kao ljudi i više cijeniš ono što ti imaš
„Rekao bih da se dosta razlikujemo od Estonaca. Nekako sam dobio dojam da je atmosfera tamo dosta depresivna. Jako su tihi. Na ulici ili u kafićima ne čuješ nikoga osim sebe i svoje ekipe (osim ako je još neka ekipa Hrvata u blizini). Kažu da su tako loše volje samo tijekom zime jer im dan traje samo 6 sati i da trebamo doći preko ljeta jer su tada veseliji“, objasnio je Renato.
Sličnih dojmova bili su i Ivan i Marijeta.
Ivan je istaknuo da se „u Estoniji vide posljedice komunizma, pogotovo po pitanju vjere jer je preko 60% ateista u zemlji. Ali, lijepo je vidjeti kako i u takvoj Europi postoje iskre Kristova svjetla. Lijepo je vidjeti koliko je toj maloj zajednici kršćana, većinom protestanata, značilo to što su u njihovu zemlju došli kršćani cijele Europe. S druge strane, budi mi i nadu jer je pastorkinja naše zajednice pričala kako je njihova crkva poprilično nova i koliko su se molili da je sagrade, da se vjera može ponovno probuditi i u takvim društvima. I na kraju, uvijek je dobro imati uvid u drugačije vjeroispovijesti i kulture jer pomaže boljem odnosu nas kao ljudi i više cijeniš ono što ti imaš“.
U Estoniji se vide posljedice komunizma, pogotovo po pitanju vjere jer je preko 60% ateista u zemlji. Ali, lijepo je vidjeti kako i u takvoj Europi postoje iskre Kristova svjetla.
Marijeta je objasnila kako je za hladan dojam Estonaca zapravo odgovorna razlika u mentalitetu, tmurni i kratki dani (osobito za Dalmatinke) te „činjenica da cijela Estonija broji otprilike osam tisuća katolika. Tu prepoznajem taj nedostatak vjere i Duha, tako smo i mi stekli hladan dojam zemlje“.
„Najveće sam iznenađenje doživio zadnji dan, kada je kiša pljuštala, a nitko nije nosio kišobran. Valjda je i to do doba godine“, dodao je Renato.
O duhovnom sadržaju Taizéa
Susreti se sastoje od jutarnje, večernje i popodnevne molitve, tematskih radionica, molitvenih bdijenja i euharistijskih slavlja. Ivan i Renato su od duhovnog sadržaja najplodnosnijim istaknuli jutarnje podjele po grupama u kojima su mogli dijeliti svoja iskustva vjere kroz različite teme.
„Bili smo podijeljeni u grupe od 10-15 ljudi te nam je postavljeno nekoliko pitanja na osnovu jednog čitanja. Tko je htio mogao je podijeliti svoja iskustva i poglede kao odgovore na ta pitanja. Upravo slušanje tuđih perspektiva može pomoći pronalasku i učvršćivanju vlastite“, prepričao je Renato.
„Tamo stvarno svatko ima priliku podijeliti nešto o svojoj vjeri kao i čuti tuđe svjetonazore što je jako obogaćujuće“, rekao je Ivan.
Marijeti su, kaže, u najljepšem sjećanju ostale upravo katoličke mise na brojnim jezicima.
Posebno mi je zanimljivo bilo čuti Očenaš na sto i jednom jeziku.
„Posebno je bilo sudjelovati na misi koja se vodi na više svjetskih jezika. Tako su Evanđelja čitana na španjolskom, njemačkom, francuskom, estonskom i drugim jezicima dok su mise vođene na engleskom kako bi svi mogli razumjeti. Posebno mi je zanimljivo bilo čuti Očenaš na sto i jednom jeziku. Takva služenja mise bila su nam na poticaj kako bismo se usredotočili na svaki dio euharistijskog slavlja.“
Ima li hodočasnika nade u Tallinnu?
Povodom Jubileja nade Papa Franjo pozvao je sudionike Europskog susreta mladih zajednice iz Taizéa u estonskom Tallinnu na nadu i optimizam. No, jesu li je hodočasnici donijeli u hladni Tallinn?
„Mislim da su hodočasnici u Tallinn donijeli upravo to, nadu i optimizam. Pogotovo mislim da djevojke iz Ukrajine u izbjeglištvu u Njemačkoj, koje su unatoč groznoj situaciji u kojoj se nalaze pune vjere i pouzdanja u Boga. Ipak, osjećam kako nisam upoznao puno ljudi iz drugih država (uspoređujući s iskustvom od prije dvije godine)“, kazao je Renato.
Mislim da su hodočasnici u Tallinn donijeli upravo to, nadu i optimizam.
Unatoč ekumenskom obilježju susreta i Ivan je istaknuo da nije upoznao previše mladih drugih zemalja, „ali bih definitivno rekao da vlada optimizam u bolju Europu vođenu Kristom“.
„Atmosfera je bila ugodna među tolikim mladima iz cijele Europe, iako sam se dosta držala svoje grupe“, dodala je Marijeta.
Plodovi susreta – trajna prijateljstva, upoznavanje drugoga, a ponajviše sebe
„Preporučila bi svima“, kaže Marijeta. „Koliko god da je naglasak na ekumenskom susretu mi kao katolici možemo sebi potvrditi puninu i dubinu svoje vjere. U tom smislu, hodočašće je i na osobnu izgradnju, upoznaš tko si, što si, čime raspolažeš i baštiniš“. Također, ističe kako je na susretu našla kvalitetne ljude s kojima će se nastaviti družiti u Hrvatskoj.
Ovo hodočašće je i na osobnu izgradnju, upoznaš tko si, što si, čime raspolažeš i baštiniš
„Svakako bih preporučio svima koji još nisu bili da iskuse ovo hodočašće i upoznaju vjernike drugih denominacija“, potaknuo je Renato.
„Ići ću dogodine i svakako bih preporučio svima da idu, vratit će se bogatiji“, zaključio je Ivan.
Sljedeći Europski susret mladih u organizaciji zajednice iz Taizéa održat će se u Parizu i regiji Île-de-France od 28. prosinca 2025. do 1. siječnja 2026.
Najavio je to voditelj zajednice iz Taizéa, brat Matthew, u ponedjeljak 30. prosinca u Tallinnu, za vrijeme Susreta.