„Djela apostolska opisuju sv. Stjepana kao čovjeka, punog vjere i Duha Svetoga koji je imao jako iskustvo Boga, Isusove blizine i bio uzor kršćanskog života“, o primjeru sv. Stjepana i zabrinjavajućim statistikama o progonu kršćana promišljao je splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić u homiliji na svečev blagdan, u splitskoj Župi sv. Stjepana pod borovima.

Prva Crkva veliku je pažnju posvećivala brizi za siromašne, ali ipak su apostoli primijetili nepravednu raspodjelu dobara te ustanovili službu đakona, povjeravajući tu odgovornu zadaću ljudima na glasu  svetosti, a među njima je prvi izabran Stjepan.

Osim djelovanja na karitativnom području, Stjepan je bio i gorljivi navjestitelj evanđelja.

„Isus, šaljući učenike, nikada im ne zaboravlja reći da ne zaborave siromahe. To dvoje mora ići zajedno,“ poručio je mons. Križić.

Župa sv. Stjepana pod Borovima proslavila svog nebeskog zaštitnika / Foto: TUSMN

Sa svetim Stjepanom započelo je kršćansko mučeništvo koje je u prvim stoljećima Crkve bilo posebno krvavo, a usprkos progonima, broj vjernika neprestano je rastao.

Kršćanstvo je najprogonjenija religija na svijetu.

Nadbiskup Križić podsjetio je na podatke austrijske zaklade „Open doors“, koja navodi da su kršćani danas najprogonjeniji pripadnici vjerske skupine na svijetu.

„Samo prošle godine više od 365 milijuna kršćana diljem svijeta bilo je izloženo progonima ili diskriminaciji. To znači da je svaki sedmi kršćanin na neki način pretrpio nepravdu zbog svoje vjere,“ istaknuo je nadbiskup.

Prošle godine ubijeno je gotovo 5000 kršćana samo zato što su kršćani, što znači da je svakog dana 14 osoba izgubilo život zbog vjernosti Kristu, prenosi IKA.

U našem narodu Crkva nije progonjena krvlju, ali „nije rijetkost da se vjernici ponižavaju, omalovažavaju i izruguju zbog njihove kršćanske dosljednosti i stavova“.

Progon nad kršćanima / Foto: ACN Facebook

Sv. Stjepan poznat je kao uzor vjere, ljubavi i dosljednosti, ali se posebno uvijek ističe njegova sposobnost praštanja i to u trenutku kada je kamenovan, a ne nakon smirenja.

Stjepan je bio svjestan da praštanjem sebe rasterećuje i čisti, a ono je često drugima najveći ukor.

Svatko od nas može biti „mučenik ljubavi“ u svakodnevnim situacijama, živeći svoju vjeru kroz nesebičnu službu, strpljivost i ljubav prema bližnjima. Takva predanost srž je autentičnog kršćanstva koje nije samo deklaracija, već način života prepoznatljiv po djelima.

„Molimo Gospodina da nas, po zagovoru svetog Stjepana prvomučenika, očuva u vjeri koja je stoljećima bila snaga našeg naroda, te da i mi danas budemo nositelji te snage i svjetlo Kristovo za druge“, zaključio je nadbiskup.