„Sigurno je da je ovo početak novog hladnog rata, ali ne klasičnog, nego tehnološkog. Naravno, politički rat se vodi u pozadini svega jer bez politike nema gospodarstva i danas je sve to puno više povezanije nego što je bilo nekada.”

dr. Branimir Vidmarović i Dražen Tomić

Poruka je to stručnjaka na ovome području Dražena Tomića s portala ICT Business koju je izrekao u srijedu u HKR-ovim ‘Argumentima’, urednika Ivana Taševa, čija je tema bila: sukob Google i Huaweia, odnosno nastavak trgovinskog rata između SAD-a i Kine.

Kada je Trump zabranio prijenos tehnologije iz Amerike prema Kini – pojasnio je Tomić – tada je bilo svima jasno da će se u jednome trenutku dogoditi ovo što se dogodilo. Google je morao odluku poštovati, nije to napravio svojevoljno.

„Google to nije odlučio sam od sebe, jer im je jedan od velikih izvora prihoda upravo Huawei zbog toga što je riječ o proizvođaču koji je u prvom kvartalu ove godine drugi najveći proizvođač pametnih telefona i prodavač na svijetu.”

Oni su jedini imali rast od čak 50% u odnosu na prvi kvartal 2018. godine, a u Hrvatskoj su drugi u prodaji s 27% tržišnog udjela.

I oni su stoga najviše pogođeni cijelom situacijom i što će se dogoditi nitko ne zna jer je na snazi tromjesečni prijelazni period pa je moguće da se odluka o zabrani i ukine, kaže on.

dr. Robert Barić i urednik Ivan Tašev

Dr. Robert Barić sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti također smatra da otvorenog sukoba neće doći. Bez obzira na sve, Kina nema takve vojne sposobnosti, a Amerikanci im lako mogu presjeći pomorske komunikacije – na liniji Japan, Tajvan, Indonezija – i tako ugroziti kinesku vanjskotrgovinsku razmjenu.

„Ono što se, međutim, može očekivati je dalje širenje tog rata, hladnog, i na tehnološkom i drugim područjima, a jedno od njih je svakako područje rijetkih elemenata gdje Kina kontrolira 90% tog tržišta, a potrebni su ti elementi na ovome području proizvodnje”, rekao je.

No, ni tu kontrola više nije apsolutna jer su Amerikanci 2015. dobili spor pri Svjetskoj trgovinskoj organizaciji protiv njih kada je Kina uvela izvozne kvote za rijetke elemente – paladij i platinu.

Izdvajamo i riječi trećeg sugovornika dr. Branimira Vidmarovića, stručnjak za međunarodne odnose, koji je i u ovoj prilici iznio da Google čak i više špijunira od Huaweia u kontekstu prikupljanja i obrade podataka.

„Huawei kao takav, u segmentu smartphona, prikuplja podatke, ali primarno, o svojim korisnicima u Kini. Što se tiče njihovih smartphona koji su na vanjskome tržištu, tu daleko više utjecaja ima Google jer Kinezi nemaju što prodati vanjskom potrošaču, europskom, osim svog telefona. On nema tih usluga, nema tih reklama, proizvoda, može jedino prikupljati podatke malo za ‘Alibabu’ i za kineske prodajne servise”, rekao je Vidmarović ističući sljedeće:

„Ono što Huawei zna o vama, Google zna 50 puta više – o tome kako izgledate i što preferirate.”