Onaj koji nam je dao fizički svijet sa svom čudesnošću svojom, sa zadatkom da to štitimo, čuvamo, branimo i hranimo, taj nam je dao i moralni svijet da ga otkrivamo, razvijamo i po njemu se ravnamo. I kao što postoje fizički zakoni koji ravnaju prirodom, svemirom, tako postoje moralni zakoni koji ravnaju ljudskom slobodom. Zakon je veliki Božji dar čovjeku, piše msgr. dr. Ratko Perić za portal Vjera i djela.

Milje mi je, Bože, vršit volju tvoju.
Zakon tvoj duboko u srcu ja nosim,

veli Psalam 40,9, a i cijelo Sveto Pismo stalno slavi Božji zakon – Božji um.

A ti su svetopisamski Psalmi uzvišeno religiozno i nacionalno židovsko pjesništvo. Tu su pohvale i zahvale; jadikovke i žalopojke; zazivi i strahovi; kajanja, pouzdanja i razočaranja; molbenice i tužbalice; pobjede i porazi; sutoni i svanuća; rođenja i smrti, sva anatomija ljudske duše i srca i svi zakoni prirode i čovječanstva. Ima 150 Psalama, a pjevani su stoljećima srcem vrsnih pjesnika, glavom rijetkih mudraca, mišlju bogobojaznih bogoslovaca, vjerom dosljednih svećenika, cimbalom i citrom glazbenika i jezikom običnoga vjernoga puka. Vjerujemo, sve Bogom nadahnuto. To je vrt svakovrsna cvijeća u kojem Bog šeće i razgovara s ljudskom dušom.

Kako, na primjer, Katolička Crkva cijeni te Psalme, vidi se i po tome što je vazda pa i danas za svećenike, redovnike i redovnice to obvezatna molitva svakoga dana: ujutro, preko dana, navečer. Svaki dan molimo barem 13 psalama. A za sve ostale vjernike – stalna preporuka. U Psalmu 119, redak 103 molimo ovako:

Kako su slatke nepcu mom riječi tvoje,
od meda su slađe ustima mojim.

Božji zakon slađi od meda pčelinjega?

Kako to da sveti pisac pjeva da je Božji zakon slađi od meda pčelinjega? Vrlo jednostavno. U Židova su djeca rado išla u školu, iako je židovski alfabet dosta potežak (slova se zovu: alef, bet, gimel, dalet, he, vau, zajin, het, thet, jod, kaf, lamed, mem, nun, samek, ajin, pe, ssade, kof, reš, šin, tau – upravo je ovaj 119. Psalam razdijeljen u ova 22 slova kao naslova). Učitelji su se nečemu dovitljivo dosjetili. Djeca ne bi nosila u školu tablu i pisaljku, nego male tanjure u torbi. A učitelj ne bi nosio knjige i računaljke, nego teglu meda i jedan lijev. Pa kada počnu učiti slova, učitelj počne izlijevati na tanjur med u obliku dotičnoga slova.

Djeca su jedva čekala kada će im doći koje drugo ili dvadeset i drugo slovo na red i na med. Tako bi prvašići u školu došli i pola sata prije početka, a i pošli bi ranije u školu, u petoj godini. Kako je već tko mogao lizati meda. Zato nije čudno da je psalmist (Ps, 19) ovako molio:

Savršen je Zakon Gospodnji – dušu krijepi,
pouzdano je svjedočanstvo Gospodnje – neuka uči;
prava je naredba Gospodnja – srce sladi;
istiniti su sudovi Gospodnji – svi jednako pravedni;
dragocjeniji od zlata, od zlata čistoga, slađi od meda, meda samotoka.

Čudesna Božja stvorenja

Kada smo već kod toga slatkoga meda samotoka i pčela medarica, tih divnih Božjih stvorenja, evo nekoliko čudesnih činjenica o pčelama i pčelinjem medu.

Prvo čudo: domaće pčele, nastale prije 65 milijuna godina – kako neki znanstvenici hoće – rasprostranjene su po cijeloj kugli zemaljskoj. Ima ih oko 20.000 vrsta. Duge su centimetar i pol do dva, a čudesno komplicirane da ne mogu čudesnije ni kompliciranije. U svojoj košnici ili ulištu žive u temperaturi od plus 34 Celzija, bez obzira na vanjsku atmosferu, a mogu izdržati do plus 49 C. Ako ima vode, one same urede air condition, a mogu preživjeti nekoliko tjedana na najnižoj temperaturi od minus 43 C. A već na plus 14 ne mogu letjeti.

Drugo: U košnici prave saće u zamršenim i savršenim šesterokutnim stanicama, a na dnu su tri romba, među kojima se legu jaja, razvijaju kukuljice ili ličinke i mjesto gdje se odlaže med. Košnica ima na dnu samo jedan otvor. Čim se slučajno pokaže kakav drugi otvor, pčele ga namjerno zatvore.

Treće: Žive u zajednici u kojoj postoje tri klase pčela:

Jedna se pčela zove matica ili kraljica, koja je najveća. Svaka košnica ima samo jednu maticu. Matice su samo zato da izlegu jaja. A dnevno izlegu od tisuću do tri tisuće jaja, i to svaki dan kroz 150 dana u godini, i to kroz 4-5 godina koliko žive.

Iz oplođenih jaja izlegu se radilice, a iz neoplođenih trutovi.

Radilice su ženke, koje imaju zadaću da donose hranu, čiste košnicu, provjetravaju saća, podižu mlade, druge su prerađivačice, čuvarice, vratarice, vrtlarice, telefonistice itd; može biti u roju do 80 tisuća radilica ili hranilica.

Treća kategorija jesu trutovi, mužjaci, dembelije. U jednoj košnici ima jedan ili tisuću trutova, od kojih samo jedan oplodi maticu u vrijeme „svadbenoga leta“, iako svi u roju idu u svatove za maticom. Živa monogamija. Trutovi žive samo jednu sezonu. Oni nemaju ni prikladnih usta za nektar i pelud, ni žaoke za obranu, niti prave vosak. Čim oplode maticu, radilice istjeraju trutove iz košnice, i tako vani uginu. Neradnicima života nema! Sve pčele skupa funkcioniraju kao savršen organizam, i svaka pčela zna što joj je činiti. Savršen raspored posla.

Četvrto: Pčele za obranu košnice i svoga života imaju žalce koji se nalaze na zadnjem djeliću tijela. Napravljeni su tako da se, kada se zabodu, ne mogu lako iščupati zbog zasjeka, a puni su otrova. Matice pecaju samo matice, ne gube žalce i ne umiru poslije uboda. Radilice pecnu, žalac ostane u tijelu a pčela ugine. Trutovi nemaju uopće žalaca.

Peto: Pčela ima dva sastavljena široka i tri jednostavna oka na vrh glave. Svaka pčela ima svega pet očiju. Vide sve boje, čak i ultraljubičastu, a ne vide crvene boje, ni infracrvene. Odlično razlikuju vrste cvjetova, osim crvenih, pa crvene dolaze ptice oprašiti. One sišu nektar iz cvijeta, a ne oštete cvijeta.

Šesto: u oštrovidim očima nalaze se dva osjeta ili dvije antene za otkrivanje mirisa. Kroz usta uzimaju jezikom s cvijeta ili s lista nektar ili sočni napitak hrvatski zvani mednik. Ravnaju se po senzoru na električna polja ili na vjetrove ili na sunce. Ali savršeno se snalaze i kada je sunce za oblacima.

Sedmo: imaju tri para nogu, svega šest nogu, a na zadnjim nogama imaju četkicu i košarice za nošenje peludi ili praška, a na trbuhu vanjski trbuščić za skupljanje nektra. U nektru ima do 80% vode, ostalo je slador, a kada ga pčele čudesno prerade u med, ostaje samo 18% vode. Med je za energiju, a pelud za proteine. Skupljaju i druge materijale, na primjer smolu, kojom učvršćuju saće, i osobito vodu, koja im služi da razblaže med. U godini dana takav jedan veliki roj može nakupiti u košnicama oko 450 kg nektra, peludi, voska i vode.

Osmo: pčele su „društvena“ bića koja međusobno komuniciraju, ali ne zbore, samo zuje i plešu. Informacije o mjestu, veličini, daljini i kvaliteti hrane prenose svojim drúgama raznim plesnim kretnjama i vibracijama. Tako, ako se hrana nalazi u razmaku od 100 metara od košnice, pčela krilima zuji i pleše u kružnici, a ako je više od 100 metara – a zna otići i po više kilometara od košnice – onda pleše praveći osmicu. Koreografija savršena. Pčele radilice! Koje želite poći na put, sretno vam bilo! Polaze kada sunce grane, a vraćaju se kada sunce zapadne.

Deveto: Iz jajeta nastaje ličinka kroz 3 dana leženja, matica izađe kroz 16 dana, radilici treba 21 dan, a trutini 24 dana. Kada se u košnici izlegu nove pčele, a za koje inače nema mjesta, onda radilice odvoje desetak ličinki koje hrane posebnom hladetinom i majonezom. Stanicu u kojoj se razvijaju ličinke izvuku van i omoguće rast matici. Čim ta matica djevica ojača, uzme sa sobom od 5 do 25 tisuća pčela i u pol bijela dana polete u zrak. Nakon nekoliko minuta leta, smjeste se na nekoj grani ili dùbini ili na krovu. U međuvremenu pošalju izviđače ili skaute da nađu pogodno mjesto i ubrzo se presele nasigurno.

Deseto: sve što pčele rade, izvode po najsavršenijoj matematici, osobito geometriji: kutovi, rombovi, kružnice, šesterokuti, kocke, prizme, piramide, linije, kvadrati. To je toliko neispitljivo i čudesno da ljudi nisu ni blizu proučili tu matematiku, trigonometriju, jer sve graniči puno više s neuhvatljivom fantazijom nego s jasnom računicom dva više dva. Stoga ako čitatelj nađe malo drukčije podatke, to je samo rezultat ljudskoga znanstvenoga proučavanja.

Jedanaesto: Koliko pojedine biljke ili cvijeće mogu dati meda po košnici? Na primjer, bajam 7-8 kg, vrba 10 kg, zanovijet 10 kg, pitomi kesten oko 20 kg, suncokret, koji ima oko 1.500 cvjetića, do 30 kg, kadulja ili pelin do 50 kg.

Dvanaesto: Med je doslovno koristan za sve, i može se miješati sa svim vrstama jela: kolačima, sirevima, kruhom, vodom, voćem, mesom, salatom, limunom, mlaćenicom. Liječi mnoge bolesti. A pčele u prirodi deseterostruko su korisnije nego što daju med za lijek i vosak za svijeće. A mi uglavnom samo to znamo.

Odvedoše nas pčele daleko, ali uvijek do Boga, savršena i mudra Stvoritelja, koji nas je obdario svojim Zakonom kao medom, medom samotokom. Kada nam taj Zakon – taj Dekalog ili Deset Božjih riječi ili zapovijedi – bude sladak u srcu kao što je med na jeziku, onda smo blizu savršenstvu koje Bog od nas očekuje.