Vatikan ne dopušta bezglutenske hostije. ‘Kruh bez glutena nije kruh i ne može se posvetiti’, javlja portal plavakamenica.hr pozivajući se na “vatikansku okružnicu upućenu talijanskim crkvama”. U tekstu se, između ostalog, navodi kako se “neki vjernici celijakičari suočavaju s nezahvalnim izborom: pričestiti se ili trpjeti vrlo neugodne simptome konzumacije glutena. No, Katolička Crkva je neumoljiva“, stoji u članku.

Najprije treba reći kako se spomenuti tekst, ne navodeći izrijekom, zapravo poziva na Okružno pismo biskupima o kruhu i vinu za euharistiju koje je u srpnju 2017. godine Kongregacija za bogoštovlje i sakramentalnu stegu, po nalogu Svetoga oca Franje, uputila dijecezanskim biskupima (i onima koji su po pravu njima izjednačeni) da podsjeti da je, prije svega, njihova zadaća dostojno osigurati sve ono što je potrebno za slavljenje Večere Gospodnje. O ovoj temi smo razgovarali s liturgičarom vlč. mr. Tomislavom Hačkom koji je za Hrvatsku katoličku mrežu podsjetio na treće poglavlje o pravilnom slavljenju svete Mise, Instrukcije Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata Redemptoris Sacramentum (2004.), koje u prvom dijelu piše o materiji Presvete Euharistije:

48. Kruh koji se koristi za slavlje presvete euharistijske Žrtve mora biti beskvasan, od čistoga pšeničnog brašna i još svjež, tako da nema opasnosti od škodljivosti. Iz toga proizlazi da kruh, pripremljen od drugog sastojka, pa i žita, ili kruh kojem je u tolikoj količini dodano drugih sastojaka, osim pšenice, da se prema općem osjećaju ne može nazvati pšeničnim kruhom, ne predstavlja važeću materiju za provođenje euharistijske Žrtve i Sakramenta. Teška je zloporaba pri pripravi kruha, namijenjenog za Euharistiju, dodati druge sastojke, kao, npr. voće, šećer ili med. Jasno je da hostije trebaju pripremati osobe koje, ne samo da se odlikuju čestitošću, već i u pripravljanju hostije imaju iskustva, te su opremljene prikladnim pomagalima.
49. Primjereno je znakovitosti da se neki dijelovi euharistijskog kruha, koji proizlaze iz njegova lomljenja, tijekom Pričesti podijele barem nekim vjernicima. Male hostije niti u kojemu slučaju nisu isključene, ukoliko za njih postoji potreba, zbog brojnosti pričesnika ili iz drugih dušobrižničkih razloga. Uobičajeno je koristiti male hostije koje nije potrebno dodatno lomiti.
50. Vino, korišteno za slavlje presvete euharistijske Žrtve, mora biti prirodno čisto, dobiveno od grožđa, ne smije biti pokvareno, niti pomiješano s drugim sastojcima. Prilikom misnoga slavlja dodaje mu se malo vode. Brižno treba voditi računa da je vino namijenjeno Euharistiji u besprijekornom stanju, te da ne prokisne. Strogo je zabranjeno koristiti vino sumnjive autentičnosti i porijekla, jer, vezano za potrebne uvjete važenja otajstava, Crkva zahtijeva sigurnost. Ne smije se dozvoliti bilo kakav izgovor na korist drugih napitaka bilo koje vrste, a koji ne predstavljaju važeće materije.

Što se pak tiče uporabe bezglutenske hostije, ali i mošta unutar euharistijskog slavlja, još su uvijek važeće smjernice iz Pisma Kongregacije za nauk vjere o uporabi kruha s malom količinom glutena i mošta kao materije u misi (1995.), a o njemu je već 1996. stručni rad napisao Marko Babić (Franjevačka teologija Makarska) u Službi Božjoj (str. 179-182), kaže vlč. Hačko.

Nakon što je naveo odredbe iz prethodno spomenutog pisma:

„1. ODREDBE

Dopuštenje uporabe kruha s malom količinom glutena

Dopuštenje uporabe kruha s malom količinom glutena (smjese proteina koji čine 8 – 15% sastava pšeničnog brašna) u euharistiji može dati Ordinarij svećenicima i laicima koji boluju od bolesti koju medicina naziva celijakija. Dopuštenje se daje na temelju liječničke dijagnoze.

Uvjeti za valjanost materije euharistijskog kruha:

1. Hostije napravljene od brašna iz kojega je u potpunosti odstranjen gluten nevaljana je materija za euharistijsko slavlje.
2. Hostije napravljene od brašna u kojemu se nalazi barem tolika količina glutena da se može napraviti kruh i ako nisu nadodane druge sastavine koje bi izmijenile narav kruha, može se upotrebljavati kao materija za euharistijsko slavlje.

Uvjeti za dopuštenje uporabe mošta umjesto vina

1. Kongregacija preporučuje da je najbolje ovaj problem riješiti pričešćivanjem umakanjem ili samo pod prilikama kruha u koncelebraciji.
2. Dopuštenje uporabe mošta umjesto vina Ordinarij može udijeliti svećenicima koji se liječe od alkoholizma ili neke druge bolesti koja isključuje uporabu i najmanje količine alkohola. I u tom slučaju treba pribaviti liječničku potvrdu.
3. Pod pojmom mošt shvaća se sok od grožđa prije nastupa procesa vrenja. Može se koristiti zamrzavanje ili neki drugi način sprečavanja vrenja uz uvjet da ne mijenja samu narav mošta.
4. Svećenik koji ima dopuštenje upotrebljavati mošt umjesto vina u euharistijskom slavlju ne može predsjedati koncelebraciji. Iznimke od navedene zabrane uključuju slučaj da se radi o biskupu ili vrhovnom redovničkom poglavaru te o obljetnici svećeničkoga ređenja. Ordinarij može dati dopuštenje i drugim slučajevima koji su slični opisanima u ovome broju. U takvim slučajevima predsjedatelj upotrebljava mošt za svoju pričest, a za ostale koncelebrante treba pripraviti drugi kalež s običnim vinom.
5. Kad se radi o laicima, koji bi se trebali pričešćivati samo vinom, molbu treba dostaviti Svetoj stolici.

Općenite odredbe

Kandidat za svećeništvo koji boluje od celijakije ili alkoholizma ne smije biti pripušten na ređenje.

Ordinarij se mora uvjeriti da proizvod koji se upotrebljava kao materija za misno slavlje mora odgovarati odredbama koje su gore donesene.

U svakom slučaju, treba izbjegavati sablazan koja bi iz toga mogla nastati, a biskupske konferencije moraju svake dvije godine izvijestiti Kongregaciju za bogoštovlje o primjeni ovih načela na svome području“.

Babić dalje u svom članku, ističe liturgičar Hačko, donosi i obrazloženje gore donesenih odredbi te još jednom podcrtava činjenicu da je „nasljedujući Kristov primjer s Posljednje večere, Crkva za slavljenje Gospoduje gozbe uvijek upotrebljavala kruh i vino s vodom. Neprekinuta je ‘predaja svekolike Crkve da euharistijski kruh mora biti pšenični… a vino od roda trsova, naravno i čisto, to jest bez primjese drugih sastava’ (Opća uredba misala, br. 282 i 284)“ te se pita: „Da li krštene vjernike, bilo svećenike bilo obične krštenike, isključiti na neko vrijeme ili do kraja života od otajstvenoga sjedinjenja s Kristom uskrslim prisutnim pod prilikama kruha i vina samo zbog toga jer je dotični vjernik obolio od celijakije ili se liječi od ovisnosti o alkoholu?“

Na kraju svoga članka Babić zaključuje: „Crkva je djeliteljica otajstava Kristovih, ali kao Zaručnica koja ovisi o svome Zaručniku, a ne kao neovisna gospodarica. S druge strane računa da su sakramenti radi konkretnih ljudi koji često žive u posebnim okolnostima koje ih izdvajaju iz uobičajenih pravila života.

Imajući u vidu te dvije činjenice, Kongregacija određuje da euharistijski kruh i vino moraju zadržati minimum onoga što je Krist ustanovio i odredio da se čini njemu na spomen pod prilikama pšeničnoga kruha i vina od loze. Smatrajući da gluten spada u bitni sastojak pšeničnoga brašna, Kongregacija smatra da materija za euharistijsko slavlje iz koje bi bio u potpunosti odstranjen gluten nije više ono što je Krist ustanovio i zbog toga je nešto nedopustivo za uporabu. Smanjiti količinu glutena u brašnu na minimum koji je dostatan da se brašno može ukrušiti bez dodavanja drugih sastojaka izvana, Kongregacija smatra dopuštenim i vjerojatno podnosivim i za oboljele od celijakije.

Problematika s moštom je puno jednostavnija. Uvijek se mošt smatrao materijom koja bi zadovoljavala sve gore postavljene uvjete. Problematika uskraćivanja ređenja kandidatima koji bi prije ređenja bolovali od bolesti koje ih sprečavaju blagovati pšenični kruh i konzumirati alkohol i u veoma malim količinama je sasvim jasna i ne treba je posebno tumačiti. To je već izričito rečeno i u Crkvenom zakoniku: “Neka se rede samo oni koji imaju tjelesne i duševne osobine primjerene redu koji treba da prime” (Kan. 1029).

Zanimljivo je spomenuti da Kongregacija za nauk vjere na kraju spomenutoga pisma predsjednicima biskupskih konferencija napominje da disciplinska pitanja o navedenoj problematici spadaju na Kongregaciju za bogoštovlje i sakramente što je u duhu apostolske konstitucije Pastor Bonus.

Također, o ovoj temi bilo je i govora u emisiji „Što se događa u sakramentima“ od 27. travnja 2024. godine, podsjeća vlč. Hačko.

Dodajmo ovome da se prema pastoralnom iskustvu brojnih svećenika osobe oboljele od celijakije redovito pričešćuju hostijama s minimalnom količinom glutena te da one nemaju negativan utjecaj na njihovo zdravlje.

***

Rubriku Glas istine u sklopu projekta KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom “Glas istine – Vox Veritatis” želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.