Prisjetimo se zajedno zanimljivosti i zlatnih savjeta za svakodnevnu pravilnu prehranu. 

Naučili smo da se hrana sastoji od makronutrijenata, a to su ugljikohidrati, proteini i masti, i mikronutrijenata – vitamina i minerala te je za pravilnu prehranu poželjno kombinirati namirnice koje će nam osigurati adekvatan unos istih. Jednostavan model za balansirane obroke je model zdravog tanjura:

• ¼ vašeg tanjura neka ispune proteini. Meso, riba, jaja, grahorice (npr. grah, grašak, mahune, bob) i orašasti plodovi predstavljaju izvor proteina.
• ¼ tanjura popunite ugljikohidratima, a to podrazumijeva unos cjelovitih žitarica ili proizvoda od njih kao što su kruh i tjestenina. 
• Ostatak, odnosno ½ tanjura, odnosi se na voće i povrće. Što šarenije, to bolje! 
• Nakon što ste iskompletirali svoj tanjur priprazite i na izvor masnoća koje ćete koristiti prilikom priprave obroka. Pozitivan naglasak uvijek stavljamo na biljna ulja poput maslinovog i bučinog ulja zbog dobrog sastava masnih kiselina. Maslinovo ulje može se koristiti kao salatno ulje, ali i za termičku obradu namirnica.
• Uz slikoviti prikaz zdravog tanjura nalazi se još i podsjetnik za dovoljan unos tekućine.

Pravilnu prehranu možete si olakšati planiranjem tjednih obroka i tjednom nabavkom namirnica. Dobar je trik i da u kući imate zalihe hranjivih namirnica, a reducirate zalihe grickalica i slatkiša. Također, dobar dio namirnica možete unaprijed pripremiti za kasniju lakšu tjednu priremu obroka – npr. priloge poput riže i tjestenine skuhajte u većim količinama te spremite u hladnjak i po potrebi iskoristite, kao i povrće koje možete oguliti, nasjeckati i uskladištiti. Ukoliko kod kuće imate malene izbirljivce kojima je ponekad potrebno ponuditi određenu namirnicu i do 10 puta u različitim oblicima kako bi ju prihvatili, preporuča se uvesti zgodno pravilo „jedna namirnica, jedan griz“. Na taj način dijete nudi priliku novoj namirnici, a slučaju da odbije sljedeći put pokušajte servirati u drugom obliku. 

Razgovarali smo i o prehrani sportaša, a ključne stavke kod prehrane sportaša su, osim adekvatnog unosa energije, pogoditi unos proteina i ugljikohidrata, držati se rasporeda kada i što unosimo u organizam te osigurati adekvatnu hidraciju. Ovisno o vrsti sporta ovisit će i poželjan unos hranjivih tvari. U sportovima snage (npr. dizanje utega) naglasak je na unosu proteina, a u sportovima izdržljivosti (npr. maraton, biciklističke trke) najvažnija je stalna opskrba ugljikohidratima. 

Doručak ostaje najvažniji obrok u danu jer njime prekidamo noćno gladovanje te na taj način tijelu osiguravamo gorivo za početak dana. U slučaju da preskočite prvi jutarnji obrok povećavate vjerojatnost za unosom hrane visoke energetske vrijednosti. Naime, u trenutku gladi naš organizam osjeća umor i traži brzi izvor energije kako bi mogli nastaviti svoje dnevne obaveze. Slatkiši, grickalice i brza hrana će nam to i omogućiti, ali nažalost to nije pravi izbor. U trenutku kada konzumiramo hranu bogatu jednostavnim šećerima naglo se luči velika razina inzulina. Inzulin je vrlo vrijedan hormon kojem je cilj sav višak glukoze eliminirati iz krvi te posložiti na svoje mjesto redoslijedom jetra, mišići i masno tkivo. Nakon naglog rasta inzulina slijedi naglo spuštanje, a taj trenutak možemo prepoznati kroz pad energije i smanjene koncentracije. Logičan izbor je da nakon toga ponovno popijemo kavu i pojedemo nešto slatko. Tako ulazimo u začarani krug neprestane gladi i umora, a u konačnici unosimo višak kalorija. Začarni krug možemo prekinuti redovitom pravilnom prehranom. 

Osvještavali smo i o ovoj važnoj temi. Jeste li znali da u prosjeku 53% populacije EU pati od problema pretilosti. Hrvatska je nažalost na prvom mjestu pri čemu 65 % stanovništva ima povišen indeks tjelesne mase. Debljina je najmanje najmanje estetski problem. Ona dokazano donosi značajan rizik za razvoj visokog krvnog tlaka, srčanog i moždanog udara te dijabetesa. Ukoliko se odlučite na promjenu prehrambenih navika i skidanje kilograma, zdravim mršavljenjem smatra se postepeni gubitak od 0,5 kg tjedno. Izbjegavajte prejedanje kroz jedan obilan obrok te rasporedite obroke na više manjih. Obratite pozornost koliko često unosite neke usputne obroke i grickalice. Često na taj način unosimo dodatnu energiju koju uopće nismo registrirali. Također, većina visoko prerađene hrane u obliku grickalica i konzervirane hrane bogata je kalorijama, šećerima, solju i zasićenim mastima. Prehrana je važna u procesu mršavljenje, ali nije najvažnija. Višak uskladištene energije u obliku masti potrebno je istopiti kroz tjelesnu aktivnost. Smanjenjem dnevnog unosa kalorija u startu možete gubiti na kilaži, ali bez tjelesne aktivnosti brzo se dostiže plato s kojeg se teško maknuti. Osim što tjelesna aktivnost pomaže sagorijevanju masnoća, ona pridonosi izgradnji mišićne mase. Mišićne stanice u odnosu na masne stanice troše gotovo tri puta više energije. Samim time veći udio mišićne mase čini tijelo koje troši više energije. Ljeto je pred nama, stoga iskoristiti vrijeme za tjelesnu aktivnost i boravak u prirodi. Također, ovo razdoblje godine obiluje šarolikim izborom sezonskih namirnica o čemu smo govorili u proteklim emisijama te je lako pripremiti ukusne i zdrave obroke. Ideje za recepte možete preslušati u proteklim emisijama pohranjenim u arhivi HKR-a.