Rašireno je i uvriježeno mišljenje da je poljski jezik najteži od svih slavenskih jezika. I dok se toj tezi jedva može nešto prigovoriti, ovim se uratkom na planu poredbenog jezikoslovlja ili komparativne lingvistike (slavistike) želi ukratko istaknuti jedna jezična zanimljivost jednog poljskog izraza – onog za uskrsnuće. Do te se pak zanimljivosti dolazi istraživanjem u leksičko-semantičkom području na temelju etimologije.

To jezično pitanje ima i stanovitu vjersku važnost, budući da etimologija u ovom slučaju upućuje na teologiju koja joj stoji u pozadini. Naime, etimologijsko istraživanje podrijetla riječi te njezinog temeljnog leksičkog i šireg semantičkog polja značenja u konačnici nam pruža bitnu informaciju i o teološkom sadržaju pojma uskrsnuća, jezično oblikovanom upravo na temelju, iz perspektive i u svjetlu vjere.

Na poljskom se jeziku uskrsnuće kaže „zmartwychwstanie“, što je po svojoj tvorbi složenica od „z martwych wstanie“, a po svojem podrijetlu izvedenica od „z martwy wstawać“, što pak doslovno znači „iz/od mrtvih ustati“. Na taj nam način sama etimologija termina za pojam uskrsnuća u poljskom jeziku, prema gramatičkim pravilima o tvorbi riječi u tom jeziku, jasno i razgovjetno kaže koja je to točno njegova leksikografska definicija, a onda i njegov teološki sadržaj – ustajanje od mrtvih.

Tako Poljaci – ali i oni koji to nisu, a govore njihov jezik – Uskrs jedni drugima znaju čestitati navjestiteljskim poklikom „Chrystus zmartwychwstał!“. Kao temeljni nositelj značenja, glagol je u njemu perfektivnog aspekta ili svršenog vida, što znači da izražava pojedinačnu svršenu radnju, a k tome je i prošlog vremena, što znači da se ta radnja dogodila jednom u prošlosti. Stoga bi se poklik „Chrystus zmartwychwstał!“, koji odgovara našemu „Krist uskrsnu!“ ili „Krist je uskrsnuo!“, na hrvatski preveo kao „Krist od mrtvih usta!“ ili „Krist je ustao od mrtvih!“.

Marko Taborsky / Foto: Kustodija Svete zemlje

Marko Taborsky, magistar teologije i vjernik laik Zagrebačke nadbiskupije. Rodom je iz Požege, gdje je pohađao Katoličku klasičnu gimnaziju. Filozofiju i teologiju studirao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i Grazu. Od 2019. godine boravi u Svetoj zemlji, studira biblijske znanosti i arheologiju na franjevačkom Fakultetu biblijskih znanosti i arheologije te se dodatno usavršava u asiriologiji na dominikanskoj Francuskoj biblijskoj i arheološkoj školi u Jeruzalemu. Bavi se arheološkim terenskim radom, a djeluje i kao stručni pratitelj hodočasnikā u Svetoj zemlji. Za portal Hrvatske katoličke mreže piše od 2022. godine.