Pobožnost svetom Josipu vodio je mons. Antun Sente ml., rektor Josipova svetišta, te sudjelovalo u koncelebraciji zajedno s vlč. Antunom Kolićem, župnikom Banije.

Kako je istaknula predsjednica Udruge “Pasionska baština” Eva Kirchmayer-Bilić, vođenje Udruge i svečanosti Pasionske baštinu naslijedila je od Joze Čikeša koji ju je zamolio da preuzme tu veliku manifestaciju.

“Radi se o izričaju kojeg svatko od nas u sebi nosi bez obzira na koji način izražavamo svoju duhovnost, ona postoji u nama. Mi smo i tjelesna i duhovna bića i svi o tome imamo određene spoznaje i osjećaje da ono što ne možemo opisati postoji negdje u nama. Baština koja tu postoji, koja je i nepresušna kao što je moto Pasionske baštine nepresušno vrelo i nepresušno nadahnuće kulture što svaki čovjek na bilo kojem području ako se želi izraziti sigurno se može izraziti, a izražava se i hodočašćem upravo u ovo svetište i moleći oko kipa svetog Josipa i Isusa. Dakle, radi se o nečem što možda u svakodnevici nije prisutno toliko koliko bi možda svakome od nas trebalo i značilo pa evo i ne želeći se zapravo usredotočivati na ono glasno i veliko oko nas nekako se odlučujem tražiti ono skriveno, a puno značajnije i dublje. Uistinu imamo bogatu korizmenu baštinu onu staru i novu koja se stvara. Stoga vas ovom prigodom sve pozivam, koji imate, znate, nasljeđujete ili čuvate, da to prenosite svojim najbližima i onima koji su vam posvećeni kao najmlađi ili obratite i meni ako znate i čuvate neke napjeve kako bismo ih mogli predočiti široj javnosti i kako bi oni svjedočili o dugotrajnom nadahnuću jednog progona započetog prije 2000 godina.”

Prema njezinim riječima, da nema ljubavi prema Kristovom križu ne bi ovo radila jer to je svojevrsna ludost koliko je tu posla i nema ni te cijene ni tih novaca za koje bi tako nešto radila.

“Mi smo ljudi kulture i imamo kulturu govora, kulturu odijevanja, kulturu ponašanja, kulturu kretanja sve što jesmo mi smo kulturna bića. Često ističem da kada bismo iz našeg glazbenog, kulturnog, književnog, likovnog opusa izbacili kršćanstvo, tada bismo izbacili više od 70% sadržaja naše kulture. Jednostavno mi ne bismo imali što izvoditi da nema te naše europske kršćanske civilizacije”, ustvrdila je Eva Kirchmayer-Bilić. 

“Slike svetog Josipa, molitvenici svetog Josipa je nešto što pamtim, što sam viđala od svoga djetinjstva, u svojoj blizini, u svojoj kući. Teta, nona, moja majka uvijek su imale molitvenik svetog Josipa, a replika ovog kip svetog Josipa iz ovog svetišta nalazi se u mojoj kući. Naručila sam ga od Lucije, svoje studentice, a vaše župljanka, dakle taj se kip nalazi u našoj pjevačkoj dvorani u našoj župi gdje imamo probe, tako da djeca jako dobro znaju gdje se nalaze i tko je i što je sveti Josip. Mislim da je Josipova šutnja i njegova najglasnija poruka. Kao što je vrijeme korizme poniranje u nas same, razmatranje o svemu onoga što jesmo, bježanje od galame sa svih strana na neki način obasipa i slušanje te tišine u kojoj je Josip živio i postojao. Na sličan način u ovom korizmenom vremenu u Pasionskoj baštini slušanjem tuđih djela nastalih po nadahnuću Kristove muke, promatranje tuđih umjetničkih izričaja, slušanje glazbe ili otkrivanje likovnog odnosno književnog izričaja, možemo po drugima i sami sebi na neki način poistovjetiti ili nas to može potaknuti da se sami pitamo što želimo gledati ili slušati ili kome se želimo moliti ili koga zazivati za blagoslov u svome životu”, kazala je Eva Kirchmayer-Bilić te dodala kako ovogodišnje svečanosti Pasionske baštine imaju trideset i tri programa prema trideset i tri godina Isusovog života i trideset i treću godinu održavanja svečanosti Pasionske baštine.

Programe, vrijeme i mjesto održavanja mogu se pronaći na mrežnim stranicama Pasionske baštine.