Prvi dio susreta je bio posvećen istraživačkom novinarstvu i dezinformacijama u izlaganju doc. dr. sc. Suzane Peran s Odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Podsjećajući na zlatna pravila novinarstva o opetovanom provjeravanju i to iz najmanje dva neovisna izvora i davanju mogućnosti da se čuje i druga strana istaknula je bitne razlike istraživačkoga novinarstva u odnosu na to svagdanje. Dok se u svagdanjem novinarstvu izvoru pristupa u dobroj vjeri, dakako uz provjeru, u istraživačkom novinarstvu se u sve sumnja i višestruko provjerava, jer je istraživačkom novinaru zadaća otkriti istinu i identificirati odstupanja u bilo kojemu dostupnom mediju. Za istraživačko novinarstvo treba vremena i stručne osposobljenosti, što je ključno za sučeljavanje s dezinformacijama, a novinarima toga kronično nedostaje. Važno je imati u uredništvu i izvan njega one koji provjeravaju činjenice, inače će proći razne dezinformacije, zato što se u žurbi vjeruje izvoru (npr. službena stranica) i vlastitom iskustvu. Širenju dezinformacija pridonosi i manjak stručnosti u nekoj znanstvenoj temi, nepoznavanje jezika, nemogućnost da se dođe do izvorne objave, neprepoznavanje plaćenih istraživanja, oglasa i sl. Predavačica je istaknula potrebu izoštravanja kritičkoga mišljenja kod novinara, što bi se odrazilo i na prosuđivanje vrijednosti objave neke vijesti, te poznavanje društvenih mreža i tema izvan vlastitoga područja izvještavanja, uz što kvalitetnije poznavanje prikupljanja i provjere informacija i uputila na primjer edukacije skandinavskih novinara. U tomu mogu pomoći i alati koje razvijaju razne organizacije, primjerice Global Investigative Journalism Network. Spomenula je i više načina za borbu protiv dezinformacija, ističući i onu u vjerskim medijima, gdje upravo vjernici time što plaćaju te medije vrednuju njihove novinare i podržavaju ih u traganju za istinom.

Drugo je izlaganje bilo posvećeno vrstama i oblicima dezinformacija, s posebnim osvrtom na manipulacije u vizualnim sadržajima, a održao ga je dr. sc. Ivan Uldrijan s Odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Promišljao je o novoj paradigmi masovnoga komuniciranja u kojem u ovom digitalnom dobu svatko može komunicirati sa svakim, slobodno i bez ograničenja, pa se time bitno mijenja i uloga masovnih medija. Slušatelje je sučelio s pitanjem mogu li uopće postojati „lažne vijesti”, a potom pojasnio pojmove „informacijskog poremećaja”, vrste i oblike dezinformacija. Takozvani „građani novinari”, blogeri, političari i dr. na društvenim mrežama proizvode tekstove, a čine to i roboti čime se stvara nova paradigma, ali ostaju ista profesionalna načela novinarstva. Uz oksimoron „lažnih vijesti“ (fake news), postoji niz drugih naziva: dezinformacije, misinformacije, malinformacije koji su prilično fluidni i lako prelaze jedan u drugi. Svim tim štetnim sadržajima je zajedničko da stvaraju informacijski poremećaj i njihovim je korisnicima teško razlikovati vjerodostojnu od obmanjujuće ili lažne informacije, čime se potiče nepovjerenje u tradicionalne medije i druge institucije, a dio korisnika društvenih mreža prelazi alternativnim izvorima upitne vjerodostojnosti. Uz potrebu razboritijega korištenja (online) informacija i kritičkoga promišljanja o autorima, u razotkrivanju dezinformacija može pomoći i umjetna inteligencija kao i niz pravila koja je predavač naveo. Manipulacije vizualnim sadržajima uprizorio je na nekoliko primjera videozapisa, te slika, njihovu okviru i nastanku, što je povijest zabilježila, ali i novije doba. Izvijestio je da se u fotonovinarskim krugovima raspravlja o potrebi revidiranja profesionalne etike i stvaranja novoga sveobuhvatnog etičkog kodeksa. Iako digitalna fotografija postavlja nova pitanja, svi odgovori dolaze iz starih vrijednosti (Associated Press), jer fotonovinari dobro znaju da je preinaka i insceniranje fotografije neetična.

U raspravi koja je uslijedila sudionicu su bili suglasni s izlagačima u stavu da je novinarska vjerodostojnost nužnost i da je borba protiv internetskih dezinformacija i namjernih „lažnih vijesti” jedan od najvećih izazova za novinarstvo u 21. stoljeću.

***

Rubriku Glas istine u sklopu projekta KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom “Glas istine – Vox Veritatis” želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.