Tijekom liturgijske godine sveci se časte određenim danima i obično ih se spominje imenom na dnevnim misama. Svećenik može nositi crveno ruho ako je svetac koji se časti mučenik.

Međutim, tijekom korizme većina blagdana koji časte svece nestaje iz kalendara, a svetac se možda neće niti spominjati na misi. To je zato što su blagdani većine svetaca ono što je poznato kao izborni spomendan, koji ima manji prioritet od korizmenih dana.

Opće uredbe Rimskog misala objašnjavaju ovo pravilo za korizmu: “Na korizmene svagdane, osim Srijede pepelnice i svagdana Velikoga tjedna, govori se misa toga liturgijskoga dana; ako je toga dana u općem kalendaru upisan spomendan, može se uzeti njegova zborna molitva, osim na Srijedu pepelnicu i na svagdane Velikoga tjedna. U svagdane vazmenoga vremena mogu se valjano uzeti spomeni svetaca u cijelosti.” (OURM 355.)

To znači da svećenik nosi ljubičastu boju gotovo svaki korizmeni radni dan i samo se u početnoj molitvi može spominjati svečev blagdan, ali i to nije obavezno.

Postoji nekoliko iznimaka za svetkovine koje se slave na višem liturgijskom stupnju svetkovine, kao što su svetkovina svetog Josipa 19. ožujka i svetkovina Navještenja Gospodinova 25. ožujka . U Zapadnoj se Crkvi svetkovina Blagovijesti premješta na prvi dan nakon Uskrsne osmine ako slučajno 25. ožujka pada u Veliki tjedan, kao što je ove godine. Svetkovina Blagovijesti će se tako obilježiti u ponedjeljak, 8. travnja.

Tehnički je i Dan svetog Patrika neobavezan spomendan, iako na nekim mjestima (kao što je Irska) ima rang svečanosti i tako se obilježava.

U korizmi pokornički duh zauzima središnje mjesto, pozivajući nas na život molitve, posta i milostinje, donosi Aleteia.