Na početku emisije dr. Zoran Vargović istaknuo je da osobe ne čekaju trenutak da se nakupe problemi i da se čovjek iscrpi od pokušavanja nego da se čovjek na vrijeme krne na vrijeme brinuti i o svom mentalnom zdravlju.  “Puno težih se problema može ublažiti pa čak i izbjeći ako tome pristupimo na vrijeme. Važno je ulagati u to kao središnjoj temi našeg života”, rekao je.

Reći “ne”

Istakanuo je da reći “ne” je dodatna vrijednost. “Može nekada biti zaštita kada smo iscrpljeni i kada ne znamo što bi, ali u svakom slučaju ne ima jako puno aspekata. ‘Ne‘ bez da ne postoji. Kad kažemo ‘ne‘ tu postoji neki ‘da‘ kojeg nismo spomenuli. Kad govorimo ‘ne‘ moramo znati na koje ‘da‘ mi odgovaramo.

Na pitanje što se može dogoditi ako na vrijeme ne kažemo ‘ne‘ rekao je da reći ‘ne‘ definira tko smo i kada imamo ‘da‘ i ‘ne‘ u odnosu na okolnosti, okruženje, odnose onda taj ‘ne‘ definira drugim ljudima neke naše granice i slobode. “Taj ‘ne‘ koji je nešto što bi trebalo biti spontano i svakodnevno pomaže ljudima da znaju na čemu su s nama. Taj ‘ne‘ definira naš identitet, naš prostor, naše vrijednosti, naše zalaganje za nešto. U svakom slučaju taj ‘ne‘ je nešto što dodaje vrijednost našem životu ukoliko je izgovoren. Ukoliko ga imamo u sebi, a ne izgovaramo ga onda može postati nešto što s vremenom i nas iscrpljuje jer se prilagođavamo preko sebe i nemamo u sebi mir jer nismo u kontaktu s onim vrijednostima koje sami želimo živjeti. Mora postati dio nečega što moramo uvježbati”, dodao je.

“Ako imamo povjerenje u život i ako znamo da nismo ni tvorci ni kreatori života vidjet ćemo kada pogledamo život unatrag koliko se toga dogodilo. Treba imati povjerenja u život i ulagati u to”, istaknuo je.

Postavljanje granica

Dr. Zoran Vargović rekao je: “Treba čuvati obiteljske jezgre jer one mogu održati i prenijeti postavljanje granica. Što prije to bolje je bitno učiti dijete o postavljanju granica”.

Pojasnio je da je važan dio postavljanja granica i identitet kojeg imamo kasnije odnosno kako se doživljavamo i predstavljamo drugima. “Osoba kada dolazi u šire društvo i ako nije dobila ovo prije onda neće imati temelje nego će biti samo radoznala i probat će otići u lošem smjeru”, rekao je.

“‘Ne‘ bi trebao biti nešto što je prirodni dio našeg riječnika i kao dio gdje prikazujemo pozitivni dio svoje osobnosti, mjesto gdje pokazujemo da smo samopuzdani, nešto gdje pokazujemo da smo svjesni sebe, da smo samopouzdani, mjesto gdje znamo kakav položaj želimo imati u društvu, nešto gdje pokazujemo da smo zreli, nešto gdje smo svjesni svojih kvaliteta i osobina. Nešto gdje znamo koji su naši ciljevi. Nešto gdje znamo što je za nas vrijednost koju želimo živjeti i koji smisao života za nas. ‘Ne‘ ne bi trebao biti obrana koja je zadnji korak kada sve ostalo propadne. ‘Ne‘ na vrijeme, ne koji se konstantno ponavlja i održava gdje samima sebi i drugima govorimo tko sam ja i to su moje vrijednosti i preferencije. ‘Ne‘ je nešto što je navika”, pojasnio je dr. Vargović.

Pri tome je istaknuo: “Treba gledati otkud taj ‘ne‘ potječe i za što se bori. Voditi brigu o sebi nije sebično, nego odgovorno. Ako je čovjek odgovoran prema sebi onda će to sebi i drugima pokazati. Za nekoga tko će biti ugrožen našim granicama onda će to prebaciti na nas jer su oni sebični ili se osjećaju se ogroženi. Taj ‘ne‘ se treba vidjeti s ‘da‘. Ako ‘da‘ nije sebičan onda nije ni ‘ne‘”.

Problemi s granica

Pojasnio je nekoliko kategorija osoba koje imaju problem s postavljanjem granica:

“Popustivljicima je teško postaviti granice, osjećaju grižnju savjesti da drugi njima upravljaju. Kada se žele zaštiti od tog upravljanja onda to ‘ne‘ bude krivo izrečeno. niu u stanju primiti podršku koju spremno pružaju drugima i teško ih to iscrpljuje i nemaju izvor iz kojeg nadoknađjuju tu energiju. Sve što dođe sve ih pogodi. Te granice trebaju staviti na udaljenost da imamo mogućnost da se osjećamo u redu i da imamo prostora primiti nešto izvana. Ako znamo da je kod popustljivaca ‘ne‘ reći teško onda treba to vježbati.

Neosjetljivcima je teško reći ‘da‘. Osjetljivi kontrolori, teško im je vidjeti nešto više od njih samih. Teško imaju empatju za druge. Imaju više fokus na sebe i treba im neko vrijeme da to uvježbaju. Druge smatraju odgovornima za svoje probleme. Postavljaju granice prema svojim odgovornostima.

Kontrolori su neki koji ne mogu čuti ne.ne prepoznaju i ne prihvaćaju tuđe granice. Znaju biti agresivni i manipulativni. Za njih ‘ne‘ znači ‘možda‘, a ‘možda‘ znači ‘da‘. Probaju kontrolirati tuđe živote.

Izbjegavači traže nekoga koga će popraviti. Ne može čuti ‘da‘. Podržava naviku da svemu kaže ‘da‘. Govoreći stalno da nismo u kontaktu sa tim svojim dijelom i potrebama i onda prelazimo te granice. Postavljaju granice prema tuđem primanju i naklonosti”.

Cijelu emisiju poslušajte ovdje!