Specifičnost Opusa Dei počiva na njegovoj karizmi, a ne na pravnim "ukrasima". Karizma Opusa Dei predstavlja i poziva sveopći poziv na svetost kroz rad i "običnu" životnu svakodnevnost, ističe prelat.
Fernando Ocáriz, prelat Opusa Dei, izjavio je da prelatura Opus Dei ne želi biti iznimka u Katoličkoj crkvi, javlja CNA.
Prelat je podijelio svoje stajalište 27. lipnja za novine El País Semanal, a naslov je izašao 26. kolovoza pod naslovom “Opus Dei na raskrižju”.
“Mislim da bi bilo jako dobro da postoje i druge osobne prelature koje bi pridonijele evangelizaciji”, nadodao je Ocáriz.
O “Djelu”
Opus Dei na latinskom znači “Božje djelo”, a popularno je prozvano i – “Djelo”. Karizma “Djela” je u posvećenju kroz svakodnevni rad. Čine ga svećenici, laici u celibatu koji se nazivaju numerariji i suradnici te supernumerariji, koji su oženjeni članovi.
“Djelo” je utemeljeno od strane svetog Josemarije Escrive 2. listopada 1928., a uzdignuto na status osobne prelature 28. studenog 1982. od strane svetog Ivana Pavla II. Opus Dei je u zadnje vrijeme u središtu niza reformi koje želi provesti Papa Franjo.
Mislim da bi bilo jako dobro da postoje i druge osobne prelature koje bi pridonijele evangelizaciji.
Posljednja reforma, objavljena 8. kolovoza, izjednačava osobne prelature s javnim klerikalnim udrugama koje imaju ovlast inkardinirati klerike.
Prije nešto više od godinu dana, 22. srpnja 2022., motuproprijem Ad Charisma Tuendum („štititi karizmu“), Sveti je Otac prenio nadležnosti sa stvari osobnih prelatura na Dikasterij za biskupe. Time je određeno da prelati više neće biti biskupi, iako zadržavaju počasni naslov monsinjora.
Blaženi Álvaro del Portillo i Javier Echevarría, prva dva nasljednika svetog Josemarije na čelu Opusa Dei, imenovani su biskupima od strane svetog Ivana Pavla II.
Percepcija izvan Opusa Dei
Prelat je također istaknuo za El País Semanal da većina ljudi cijeni Opus Dei. Ipak, postoje i kritike koje su rezultat predodžbe koju netko ima o povijesti Crkve i njenoj ulozi u svijetu, koja dovodi do predrasuda.
Što se tiče kritika upućenih prelaturi, Ocáriz je komentirao da su “pogreške sastavni dio nedosljednosti u životu. Kritike pomažu poboljšanju onda kada su dobro utemeljene i kada proizlaze iz poznavanja stvarnosti.” Zasluge ili pogreške u profesionalnom djelovanju ili u civilnom životu pojedinih članova moraju se pripisati osobno, kao što se događa sa svakim drugim katolikom”, istaknuo je.
Postoje i kritike koje su rezultat predodžbe koju netko ima o povijesti Crkve i njenoj ulozi u svijetu, koja dovodi do predrasuda.
“Želio bih da se raznolikost ljudi Opusa Dei bolje percipira s društvenog i kulturnog gledišta. Ponekad je fokus na osobi od javnog značaja, a ne na stotinu drugih koji teško spajaju kraj s krajem.”
Prema mišljenju 78-godišnjeg španjolskog prelata, “u nekim slučajevima došlo je do stereotipnog razumijevanja Opusa Dei, temeljenog na klišejima, koji ne pomažu razumijevanju šire i pluralnije stvarnosti.”
Zasluge ili pogreške u profesionalnom djelovanju ili u civilnom životu pojedinih članova moraju se pripisati osobno, kao što se događa sa svakim drugim katolikom.
Opus Dei trenutno je prisutan u gotovo 70 zemalja i čini ga više od 93.000 članova laika, od kojih su 57% žene i 43% muškarci, uz 2.095 svećenika.
Konzervativci ili progresivci?
U vezi s “borbom” između konzervativaca i progresivaca u Katoličkoj crkvi, Ocáriz je podsjetio da je “papi postavljeno slično pitanje, a on je istaknuo da je to svjetovno tumačenje, strano vjerskoj dimenziji. Mislim da prečesto postoji tendencija čitanja stvarnosti u terminima moći, sa grupama koje se međusobno suprotstavljaju i ne razumiju.”
U nekim slučajevima došlo je do stereotipnog razumijevanja Opusa Dei, temeljenog na klišejima, koji ne pomažu razumijevanju šire i pluralnije stvarnosti.
Prelat je objasnio i da “u Crkvi mora prevladati logika služenja i suradnje. Svi veslamo u istom čamcu, otvoreni da nam se pomogne da se poboljšamo.”
A o “starom sukobu” koji su španjolske novine spomenule između isusovaca i članova Opusa Dei, prelat je nadodao da je kao bivši učenik škole osnovane od strane Družbe Isusove u Madridu vrlo zahvalan na formaciji i primjeru koji je primio od isusovaca.
Prelat je objasnio i da “u Crkvi mora prevladati logika služenja i suradnje. Svi veslamo u istom čamcu, otvoreni da nam se pomogne da se poboljšamo.
Reforma koju je odredio Papa, a koja uključuje izmjenu statuta Djela, dovela je do održavanja svjetskog kongresa u Rimu u travnju na kojem je sudjelovalo 126 žena i 148 muškaraca, od kojih 90 svećenika.