„U Mariji razmatramo Onu koju je Bog prvu dušom i tijelom učinio dionicom one konačne Božje pobjede nad smrću. Razmatramo okrunjenje Marijine vjere koja nama blista kao sigurni putokaz do cilja. Promatramo Mariju na onome mjestu koje nam je Krist pripravio svojom smrću i uskrsnućem“ poručio je nadbiskup Zgrablić, rekavši da je sudjelovanje u slavlju svetkovine Velike Gospe molitveni čin. 

„Da bi taj čin bio radosni i milosni susret s Bogom, liturgija poziva na uzdignuće naših misli prema nebeskome u kojemu očima duha gledamo i razmatramo, vjerujemo i proživljavamo kako je Marija, sačuvana čista od ljage istočnoga grijeha, po završetku svoga zemaljskog života, bila dušom i tijelom uznesena u nebesku slavu. Gospodin je uzvisio Mariju kao kraljicu svemira, da bude što sličnija svome Sinu, gospodaru i pobjedniku nad grijehom i smrću“ istaknuo je mons. Zgrablić. 

Promatramo Mariju na onome mjestu koje nam je Krist pripravio svojom smrću i uskrsnućem.

U Mariji gledamo „putokaz sigurne nade i utjehe tvome putničkom narodu“, podsjetio je nadbiskup na dio iz molitve u Predslovlju blagdanske mise, poželjevši da nas opterećenost svakodnevnim brigama i poslovima ne dovede u opasnost da zaboravimo „na tu važnu i utješnu duhovnu stvarnost koju promatramo u Mariji“. 

Usmjereni smo prema Nebu

Prvo čitanje na svetkovinu Marijina uznesenja podsjeća da se „naš životni hod na zemlji često odvija u napetostima i borbama između zmaja i trudne žene koja je u mukama rađanja, u borbi između dobra i zla u nama i oko nas. Ljudska povijest je često poput uzburkanog mora i jakih nevera. Zmaj sa sedam glava i deset rogova vreba da nas proguta“ upozorio je mons. Zgrablić, ohrabrivši: „Marija je zvijezda koja ne prestaje sjati. Marija nas sigurno upućuje na Sina Isusa koji je, kako kaže papa Benedikt XVI., „sunce nad tminama povijesti“ i od kojeg i ona prima svjetlo. Marijino svjetlo čini da naša nada postane snaga životnog hoda i da se ne izgubimo na putu života“.

„Svetkovina Velike Gospe kruna je i vrhunac dragih nam marijanskih blagdana i  liturgijskih slavlja u kojima razmatramo ulogu Marije, Isusove i naše nebeske Majke, u tijeku povijesti spasenja“ rekao je zadarski nadbiskup, istaknuvši da  su međusobno usko povezana sva otajstva Marijinog života: Marijino bezgrešno začeće, Navještenje Mariji, Marijino Bogomajčinstvo i njeno slavno uznesenje na nebo. 

Ljudska povijest je često poput uzburkanog mora i jakih nevera. Zmaj sa sedam glava i deset rogova vreba da nas proguta“ upozorio je mons. Zgrablić.

U tim Marijinim otajstvima „pozvani smo promatrati i proživljavati Božje djelo spasenja u našoj povijesti i u našem svakodnevnom životu. U tome nismo sami. Naš pogled u nebo susreće se s pogledom Marije koja gleda na svakoga od nas, Marija gleda na svako svoje ljubljeno dijete. Prati nas ljubav, pogled i zagovor naše nebeske Majke Marije“ poručio je nadbiskup, citirajući molitvu bizantske liturgije: „U porodu si, Bogorodice, sačuvala djevičanstvo, a po smrti nisi ostavila svijet. Preselila si se k Životu, jer si Majka Života, i svojim molitvama izbavljaš od smrti naše duše“. 

„Marijino bezgrešno začeće u kojoj je Bog sačuvao Mariju od ljage istočnoga grijeha je prva etapa Božje pobjede za čovjeka u kojem nam Bog pokazuje svoj prvotni plan po kojem čovjek treba biti čist i živjeti u slobodi bezgrešnosti. Ono što je Bog izveo u Mariji u snazi Duha Svetoga i njenom bezgrešnom začeću, istom snagom Duha izveo je u nama u svetom krštenju.

Foto: Ines Grbić / mons. Milan Zgrablić

Marijino uzdignuće na nebo podsjeća na naše uzdignuće k Bogu, na nebo. U našem krštenju započelo je naše uzdignuće. Milost koju smo tada primili potrebno je njegovati da bi u nama donijela plod kao što je donijela u Marijinom životu. Novi život Kristovog uskrsnuća koji je u nama započeo krštenjem nije dovršen. To uzdignuće, punina života, postiže se slijedeći Krista do cilja koji nam je poznat, cilja kojemu je Krist prokrčio put kroz trnje muke, križa, smrti i slavnog uskrsnuća i po kojemu je Marija prva prošla te stigla na cilj, u puninu života“ rekao je mons. Zgrablić. 

Marijino uzdignuće na nebo podsjeća na naše uzdignuće k Bogu, na nebo. U našem krštenju započelo je naše uzdignuće.

U tom kontekstu, nadbiskup je podsjetio na riječ apostola Pavla u drugom čitanju Marijine svetkovine: „Krist je uskrsnuo od mrtvih, prvina usnulih! Jer kao što u Adamu svi umiru, tako će u Kristu svi biti oživljeni“. U tom smislu, Pavao i u Poslanici Efežanima kaže: „Nas koji bijasmo mrtvi zbog prijestupa, oživi zajedno s Kristom – milošću ste spašeni! – te nas zajedno s njim uskrisi i posadi na nebesima u Kristu Isusu“. 

Ono što je Bog izveo u Mariji u snazi Duha Svetoga i njenom bezgrešnom začeću, istom snagom Duha izveo je u nama u svetom krštenju.

Marijine osobine kao poticaj

Nadbiskup Zgrablić opisao je karakteristike Marije i tragom njenog umjetničkog prikaza u bazilici u Poreču gdje je mons. Zgrablić bio župnik. 

„U glavnoj apsidi stare bazilike iz 6. st. u Poreču prikazana su tri lika Blažene Djevice Marije. Dva lika odnose se baš na navješteno evanđelje na Marijinu svetkovinu. Prvi lik prikazuje Mariju koja sjedi na ulazu u crkvu i sluša ono što joj anđeo govori. Umjetnik koji je to radio htio je reći: Ti, koji slušaš Riječ Božju, koji si sada pred vratima crkve, tebi anđeo naviješta nešto veliko. Naviješta ti  radosnu vijest, nešto novo. Marija je prihvatila to što je Anđeo navijestio i to što je Marija prihvatila postao je dio njenog života. Pod Marijinim srcem počeo je živjeti novi život.

Na drugoj strani apside veliki mozaik prikazuje susret Marije i Elizabete. Jedna žena blagoslivlja Boga, a druga ga veliča. To je slika vjernika, kršćanina koji sluša Riječ Božju, prihvaća je i tada ta Riječ Božja duboko zaživi u srcu čovjeka. I mi smo pozvani to utjeloviti u svom životu“ potaknuo je nadbiskup Zgrablić.