Hrvatska je, zbog temperatura koje iznose više od 30 stupnjeva Celzijevih, u opasnosti od toplinskog vala obojena u narančasto, a vrijeme u Osječkoj i Dubrovačkoj regiji označeno je kao iznimno opasno zbog čega su ta područja obojena u crveno. Savjete kako u jeku ljetnih vrućina možemo spriječiti po život opasne posljedice toplinskog vala za Hrvatski katolički radio podijelili su dr. Sandro Zurak i dr. Kristijan Stipaničev.
Dr. Sandro Zurak iz zagrebačkog KBC-a Sestre Milosrdnice istaknuo je da zbog ljetnih vrućina postoji pojačani priljev pacijenata u Hitnu službu.
“Prvenstveno je to zbog razlike u vanjskoj temperaturi kao i zbog ulaska i izlaska iz klimatiziranih prostora. Ta razlika uzrokuje povišenje ili smanjenje srčanog tlaka. Kronični pacijenti tada iziskuju zbrinjavanje zbog pogoršanja bolesti”, rekao je.
Riječ je, prije svega, o starijim osobama te o pacijentima, ponovno je naglasio, koji boluju od kroničnih bolesti. “Vrućine mogu uzrokovati akutni infarkt, moždani udar, vrtoglavicu, a dolaze i osobe koje su dehidrirane jer ne piju dovoljno vode bez obzira na sadašnje vrućine”, istaknuo je dr. Zurak.
Tijekom vrućina trebaju pripaziti svi oni koji svakodnevno uzimaju neku terapiju dulji niz godina, poručio je.
Kako se kronična stanja ne bi pogoršala potrebno je kloniti se visokih temperatura i boraviti u blago rashlađenim prostorijama.
Također, neka se posebno čuvaju oni koji boluju od dijabetesa i hipertenzije te mala djeca koja moraju piti puno tekućine. Kako se kronična stanja ne bi pogoršala potrebno je kloniti se visokih temperatura i boraviti u blago rashlađenim prostorijama”, zaključio je dr. Zurak.
Izvor: DHMZ
Ravnatelj OB Šibenik dr. Kristijan Stipaničev istaknuo je da je povećan priljev pacijenata na prijem Hitne i na području Šibensko-kninske županije što je uobičajeno za ljetnu sezonu.
“Treba ipak naglasiti da postoji opasnost od toplinskih valova. Ima dosta pacijenata koji se ne pridržavaju uputa i koji se izlažu suncu između 10 i 17 sati. Dehidriraju pa završe kod nas na Hitnom prijemu. Dolaze sve dobne skupine, a djeca i stariji skloniji su dehidraciji”, istaknuo je dr. Stipaničev.
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ističu kako se u zadnjem desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju što utječe na zdravstveno stanje sveukupnog stanovništva.
Ima dosta pacijenata koji se ne pridržavaju uputa i koji se izlažu suncu između 10 i 17 sati.
Pravovremene mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i trenutno djelovati.
Detaljnije preporuke HZJZ-a za zaštitu od vrućina pogledajte OVDJE.
Upozorenje izdano za ponedjeljak, 17. srpnja // Izvor: DHMZ