Podsjetimo, svoje prvo najveće slavlje doživjela je Marija Bistrica 15. kolovoza 1971. godine kada je u njoj održan XIII. međunarodni marijanski kongres. Biskupi su te godine svetište proglasili Hrvatskim nacionalnim svetištem Majke Božje Bistričke. No, svetište u Mariji Bistrici postalo je nacionalno svetište još 1715. godine, kada je Hrvatski sabor podigao veliki zavjetni oltar. Time je Hrvatski sabor odobrio pobožnost hrvatskoga naroda prema Majci Božjoj Bistričkoj.

Naime, u tom se svetištu i prošteništu štuje čudotvorni kip Majke Božje s Djetetom u naručju, najveća svetinja našega hrvatskog naroda. Pred njim su tijekom stoljeća  milijuni pobožnih hodočasnika klečali i molili te od nebeske Majke dobivali pomoć i uslišanje.

Proslava svetkovine počet će u srijedu, 12. srpnja, u 20:30 procesijom sa svijećama od crkve na otvorenom do Vinskog Vrha. Na Vinskom Vrhu će u 21:30 biti slavljena prva misa svetkovine Majke Božje Bistričke. Ondje se slavi uočnica jer je se ondje u kapeli na Vinskom Vrhu čuvao kip Majke Božje odakle ga je zbog turske opasnosti tadašnji župnik 1545. krišom prenio u župnu crkvu i sakrio. Tek je 1588. kip ponovno pronađen te je opet zbog Turaka bio zazidan 1650. godine. Kip je posljednji put pronađen i postavljen na oltar u srpnju godine 1684., kada i počinju hodočašća u ovo svetište.

No, Crkva u Hrvata doživjela je svoj najveći povijesni i crkveni događaj posjetom pape Ivana Pavla II. i proglašenjem blaženim zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija kardinala Stepinca 3. listopada 1998. godine.

Prema riječima rektora bistričkog svetišta preč. Domagoja Matoševića, svetkovina Majke Božje Bistričke slavit će se na misama u  7:30, 9, 11 i 18 sati.

Rektor preč. Domagoj Matošević / Foto: Pixsell

“Tijekom cijelog dana očekujemo velik broj hodočasnika koji tradicionalno ulaze u našu crkvu, obilaze oko oltara, neki mole pojedinačno, a neki zajednički. Ovisno o vremenu odlučit ćemo hoće li mise biti u bazilici ili u crkvi na otvorenom bl. kardinala Alojzija Stepinca”, istaknuo je preč. Matošević naglasivši iako je obnova marijanskog svetišta u tijeku, skela gotovo da i nema.

Sad je svetište uistinu zablistalo jednim novim sjajem. Vjerujem kako će hodočasnici biti zadovoljni što je svetište materijalno obnovljeno.

“Uspjeli smo završiti našu konstruktivnu obnovu svetišta nakon potresa, tako da je većina skela skinuta. Sad je svetište uistinu zablistalo jednim novim sjajem. Vjerujem kako će hodočasnici biti zadovoljni što je svetište materijalno obnovljeno.”

Preč. Matošević istaknuo je kako se u rujnu ove godine obilježava 300. godina hodočašća vjernika Grada Zagreba u Mariju Bistricu, a potom će se u listopadu proslaviti 25 godina od proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca.

Također, rektor bistričkog svetišta izrazio je zadovoljstvo što se Klapa Bistrica prvi put plasirala u finale Festivala dalmatinskih klapa u Omišu.

“Pjevači u toj klapi aktivni su župljani i pomažu u radu svetišta. Na njih se uvijek možemo osloniti. Uostalom, imaju taj prekrasan talent za pjevanje, a ujedno i zajedništva.”

Kako je naglasio preč. Matošević, za iduću godinu planirano je otvorenje Hodočasničkog volonterskog centra.

Iduće ljeto ćemo stoga imati novo mjesto za hodočasnike koje nedostaje u Mariji Bistrici. Ondje će se nalaziti sobe koje će primiti određen broj hodočasnika.

“Zapravo taj centar bit će na mjestu naših gospodarskih zgrada koje su 2020. izgorjele u požaru. Mi smo im nakon požara dali jedan novi oblik, a prostorije se nalaze također u završnoj fazi. Iduće ljeto ćemo stoga imati novo mjesto za hodočasnike koje nedostaje u Mariji Bistrici. Ondje će se nalaziti sobe koje će primiti određen broj hodočasnika. Tako ćemo moći razvijati novi program, kao što su organizirane duhovne obnove u Mariji Bistrici. U tim prostorijama omogućit ćemo noćenje hodočasnika koji žele prespavati u Mariji Bistrici”, poručio je preč. Matošević.