Park oko Milenijskog križa, omeđen Trgom kralja Tomislava, tako će nositi ime po osobi koja je početkom trećeg tisućljeća inicirala gradnju Milenijskog križa koji je postavljen u znak zahvale Kristu i Djevici Mariji što su čuvali Veliku Goricu od ratnih razaranja u Domovinskom ratu.

Tim povodom vjernici i ostali uzvanici okupit će se kod Milenijskog križa na Trgu kralja Tomislava u 17:50. U 18 je planirano svečano otvaranje parka nakon čega će se vjernici uputiti u procesiji u župnu crkvu Navještenja Blažene Djevice Marije na euharistijsko slavlje u 18:30 sati koje će predvoditi preč. Josip Kuhtić, kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog i župnik Župe Pohoda BDM na Dolcu u Zagrebu.

Nakon euharistije u parku pored crkve nastavit će se druženje uz prigodni kulturno – umjetnički program.

Mons. Josip Frkin rođen je 22. srpnja 1930. godine u Domaslovcu kraj Samobora, kao prvo od petero djece Ane i Josipa. Za svećenika je zaređen na svetkovinu apostolskih prvaka Petra i Pavla 1957. godine. „Isuse daj da, kao i Ti, ljubim Crkvu i svega sebe za nju predam da se ona učvršćuje i širi!“, bilo je njegovo svećeničko geslo.

Kao tada na mladoj misi, tako i u cijelom svećeničkom životu mons. Frkina, za njegovim je stolom uvijek bilo mjesta za zaboravljene. S vrata njegova župnog doma nitko nije otišao praznih ruku. Služio je u pet župa – u Župi sv. Marije Okićke te Župi sv. Josipa Radnika u Klinča Selu, u Glini u župama Maja i Glina, u Župi sv. Stjepana prvomučenika u Botincu, u Župi bl. Marka Križevčanina u Selskoj cesti u Zagrebu te najduže, 26 godina, u Župi Navještenja Blažene Djevice Marije u Velikoj Gorici u kojoj je proveo pola svog 53-godišnjeg svećeničkog služenja.

U njegovo vrijeme obnovljena je stara župna crkva Navještenja BDM, župna kuća te izgrađen funkcionalni pastoralni centar Nazaret. U župi je od 1981. do 2008., nastavljajući sve ono što je postojalo za vrijeme njegovog prethodnika vlč. Marka Varge, razvijao raznoliku pastoralnu djelatnost. Bila su mu važna djeca, mladi, obitelji, stariji, duhovna zvanja… i kao dobri pastir davao je do znanja svojim župljanima da je tu zbog njih. Volio je župljane i oni su bili njegova obitelj.

Uz priprave za sakramente pričesti i krizme koje su već postojale, u njegovo vrijeme na župi su pokrenute kateheze za sve razrede osnovne škole, za srednjoškolce, studente i radničku mladež. Organizirani su bračni susreti, molitve, karizmatski susreti, misije i euharistijska klanjanja. Pokrenuta je misa mladih svake subote uvečer u 20:15 u kapeli sv. Lovre, koja se nalazi nasuprot dviju velikogoričkih osnovnih škola, a mladi su uz njegovu pomoć pripremili misne nakane koje su bile stalne: za uspješan završetak školovanja i radno mjesto, za pronalazak bračnog druga i osnivanje sretnih obitelji i da se svako začeto dijete u Velikoj Gorici rodi. U njegovo vrijeme pokrenuti su zbor djece, zbor mladih ‘Navještenje’, veliki župni mješoviti zbor, Caritas, Biblijsko bdjenje, proslavljene su mlade mise i redovnički zavjeti. Organizirao je brojna hodočašća od kojih vjernici Turopolja posebno vole zavjetno pješačko hodočašće u Mariju Bistricu. Naime, početkom Domovinskog rata mons. Frkin se zavjetovao da će, ako Velika Gorica ostane nerazorena, sa župljanima zahvalno pješačiti u Mariju Bistricu i natrag. Zavjetno zahvalno velikogoričko pješačko hodočašće u Mariju Bistricu preraslo je u tradicionalno Zahvalno velikogoričko pješačko hodočašće svake godine prve subote u mjesecu rujnu. Pokrenuo je i list „Navještenje“ koje je izlazilo kao mjesečnik za sve tri velikogoričke župe.

Godine 2007. mons. Frkin, tada ujedno i velikogoričko-odranski dekan, proslavio je zlatnu misu – 50 godina svećeničkog djelovanja.

Nakon umirovljenja kratko je vrijeme bio supsidijarom župe u Lasinji, a potom duhovnik u samostanu Kćeri Srca Isusova u tom mjestu.

Preminuo je 2010. godine u 80. godini života i 53. godini svećeništva.

Mons. Frkin gradio je živu Crkvu i bio sijač koji je posijao dobro sjeme, a danas župa Navještenja BDM ubire plodove njegovog ustrajnog i požrtvovnog rada.