Kako nam je rekao inicijator i organizator Josip Rihtarić, nakana ovog susreta je da se više populariziraju oba studija te upoznavanje s programom cjeloživotnog obrazovanja KBF-a i Dopisne teologije.

Rihtarić je završio Dopisnu teologiju te nastavio na KBF-u da, kako kaže, dobije dodatne informacije, uvid kako se poučava ondje. Bila mu je želja na sažeti način dobiti ono što uče studenti. Sve to itekako mu pomaže i osobnom rastu u vjeri.

“Ima prekrasnih, divnih profesora koji svjedoče svoju vjeru svojim predavanjem, ne samo onim što govore nego i svojim životom i onda, za razliku od čitanja knjiga, sjajno je kad profesor posvjedoči vjeru nekim svojim usputnim komentarima.”

Upravo je to razlog radi kojeg bi Rihtarić cjeloživotno obrazovanje na KBF-u i Dopisnoj teologiji predložio svima.

“Većina moje generacije uglavnom je malo odslušala vjeronauk, nakon toga ne razvija se vjerski. Tu i tamo se nešto pročita, a zapravo trebamo rasti u vjeri na različite načine. Ne moraju svi odabrati studij teologije, ali u svakom slučaju rast u vjeri je poželjan za vjernike i koristan”, poručo je Rihtarić.

O važnosti cjeloživotnog obrazovanja KBF-a i Dopisne teologije rekao nam je prof. Cifrark.

“Neizmjerno je važno to što se kaže da mi rastemo u mudrosti i znanju kao što je rastao i sam Gospodin naš Isus Krist i, što naši katehetičari uvijek kažu, od kolijevke do groba je zapravo vrijeme kateheze odnosno rasta, učenja u vjeri. Kako stoji u poslanici Efežanima: naučiti Krista. Mi moramo naučiti Krista i zato nema vremena koje bi nas oslobodilo od te zadaće da rastemo u vjeri”, rekao je prof. Cifrak dodajući kako smatra da je to silna potreba i zadatak Crkve u svako doba.

“Svaka generacija kršćana mora svom vremenu podariti autentičnu sliku Isusa Krista. Tog Isusa Krista možemo naučiti samo iz onoga što je o njemu zapisano, a to je Sveto Pismo, to su Evađelja”, naglasio je Cifrak.

Pojasnio je i kako je nekoć Institut za teološku kulturu prešao u cjeloživotno obrazovanje upravo zato da ne bude toliko u nekoj klasičnoj studentskoj formi nego da bude široko otvoren svima onima koji žele, uz sve svoje profesije, poslove, ali i umirovljenici, da mogu dolaziti slobodno studirati, učiti, rasti u vjeri i spoznaji Isusa Krista.

Susret u Varaždinu započeo je pozdravnom riječi vlč. Marka Domitera, tajnika varaždinskog biskupa, koji je ujedno predvodio i molitvu te su uslijedila predavanja.

Prof. Cifrak govorio je na temu “Riječ Božja”, za koju je sam rekao kako je široka tema jer Riječ Božja je Isus Krist, to je utjelovljena riječ Božja, a zapisana riječ Božja je Sveto pismo, zato nam je ono sveto. Na tom tragu nam Božja riječ uvijek govori da ljudski život ima smisla, otkriva nam u čemu je taj smisao, kako ga se može ostvariti, i onda, kada kažemo da je taj smisao u potpunosti ostvaren, kažemo da smo spašeni. Gledajući Lukinu teologiju, ne samo evanđelja nego i Djela apostolska, u kojima stoji da je riječ Božja rasla, prof. Cifrak je tumačio taj rast Božje riječi koji ide do kraja svijeta, kraja povijesti, dok doista ne budemo s Gospodinom konačno. U tom smislu nastojao je približiti put spasenja .

Riječ Božja se utjelovila – ne samo nekad davno u prošlosti nego je i danas utjelovljena i prisutna u svakom čovjeku i u svakom čovjeku možemo vidjeti tu Riječ Božju, Isusa Krista

Prof. dr. sc. Andrea Filić imala je konkretniju temu predavanja “Utjelovljena Riječ Božja” te je govorila o načinima na koji se Božja riječ utjelovljuje – ne samo da se utjelovila prije dvije tisuće godina nego je i danas utjelovljena u ovom našem vremenu. Počevši od Ivanovog prologa u kojem se s prisutnima razmišljala o tome koliko je važno da je riječ Božja prije svega stvorila svijet da je prisutna u tom svijetu od samoga stvaranja kroz čitavu povijest spasenja a na poseban način od onda kada se utjelovila, postala čovjekom, proživjela čitav ljudski život kao čovjek, umrla i uskrsnula kao čovjek i sada je zajedno sa svojim čovještvom u Presvetom Trojstvu. Potaknula je okupljene da razmišljaju što za njih znači da je Bog postao čovjekom i da je jedan od nas u zajedništvu Trojstva.

“Koliko to mijenja naše odnose, naše perspektive, naše kršćanstvo, možemo li u drugom čovjeku vidjeti utjelovljenu riječ Božju. Dakle, riječ Božja se utjelovila – ne samo nekad davno u prošlosti nego je i danas utjelovljena i prisutna u svakom čovjeku i u svakom čovjeku možemo vidjeti tu Riječ Božju, Isusa Krista”, poručila je Filić.

Nakon predavanja predstavljen je program cjeloživotnog obrazovanja KBF-a i Dopisne teologije, podijeljene su potvrdnice završenim polaznicima Dopisne teologije, potom je uslijedilo zajedničko euharistijsko slavlje u varaždinskoj katedrali, ručak, vođeno razgledavanje grada Varaždina s naglaskom na životu Crkve te je susret završen neformalnim druženjem.