Potpredsjednik Romske zajednice mladih Hrvatska Siniša-Senad Musić naglasio je da su predrasude koje se vežu uz Rome dobro poznate: nisko su obrazovani, žive samo od socijalne pomoći, kradu, varaju i prose… Kako je rekao, sve je to prepreka integraciji Roma: “Prvenstveno kroz diskriminaciju, onda i segregaciju, kroz život u odvojenim naseljima, u uvjetima koji nisu primjereni 21. stoljeću…

Takva prostorna segregiranost djeluje i na segregaciju u obrazovanju, pa Romi imaju lošiju kvalitetu obrazovanja i lošije obrazovne ishode.

Na kraju, baš zbog toga, ostvaruju upravo one predrasude koje im se nameću. Oni ih ostvaruju kroz svoj život zbog toga što se jednostavno zatvoreni u krug siromaštva, izolacije, neobrazovanja i, na kraju, nemogućnosti življenja od svoga rada.”

Studentica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Severina Lajtman dodala je da njen osobni put nije bio toliko trnovit, a pedagoginja i mentor puno su joj pomogli u upisu u gimnaziju: “Odrasla sam u romskom naselju u kojem me okolina, nažalost, nije poticala na obrazovanje. Ali moja obitelj mi je davala snažnu podršku. Nažalost, romska djeca u startu imaju jako niska očekivanja od samih sebe, zato što i sami profesori i roditelji od njih imaju takva očekivanja. Posljedično, ni samo dijete ne očekuje puno, ali ja sam imala podršku profesora i svojih roditelja.”

Kristina Čačić, Siniša-Senad Musić, Severina Lajtman i Branimir Gubić

Tajnica Povjerenstva za pastoral Roma Varaždinske biskupije Kristina Čačić istaknula je da joj je, kao vjeroučiteljici, drugo zaposlenje bilo u Osnovnoj školi Petrijanec, gdje se prvi put ozbiljno susrela s djecom iz jedne romske zajednice. “Zainteresirala sam se gdje i kako žive i onda sam, jednostavno, kroz dugi niz godina, srasla s tom svojom romskom zajednicom. Kroz svoju vjeroučiteljsku službu dala sam sve od sebe da se ta djeca osjećaju prihvaćeno kroz školski vjeronauk i različite aktivnosti u župi. S obzirom da dolazim iz biskupije s najvećom romskom populacijom, zavoljela sam tu djecu koja predstavljaju budućnost Lijepe naše.”

Vjeroučiteljska služba je specifična jer možete kroz svoj kurikul djetetu dati nadu da je kao osoba jedinstvena i da vrijedi – unatoč svim poteškoćama ili onome što mu netko kaže.

Siniša-Senad Musić je na pitanje tko može najviše pomoći Romima, naglasio da bi svi projekti pomoći sa svih razina trebali biti privremeni, ali opasnost je da Romi ostanu u segregiranim naseljima te je zaključio: “Glavna promjena će doći kada se u zajednici skupi dovoljan broj mladih i obrazovanih Roma, odnosno tek kad se u romskoj zajednici stvori intelektualni potencijal koji će moći djelovati na način da Romi uistinu budu integrirani. Tada će biti sasvim normalno vidjeti Roma poštara, doktora, političara, znanstvenika, književnika… Dok tako ne bude, ne možemo reći da su Romi integrirani. Usto, mislim da se nikada nećete postići potpuna integracija dok god Romi žive u segregiranim naseljima.”