U izvješću se navode 494 vjerska objekta uništena ili oštećena u ratu. Okupirana regija Donjeck je na vrhu popisa, sa zabilježenom štetom na sto dvadeset vjerskih objekata koji pripadaju različitim kršćanskim denominacijama. Sljedeća je na popisu regija Lugansk, s više od sedamdeset vjerskih objekata, a u samom Kijivu je oštećeno šezdeset pet vjerskih objekata, prenosi Aleteia.

Dok se u izvješću navodi da su regije s najviše oštećenih vjerskih objekata bile one u kojima se vodi rat, i ostatak zemlje je osjetio posljedice zračnih napada ruskih snaga. Institut za vjerske slobode je dokumentirao i mnoge slučajeve u kojima su ruske snage zauzete vjerske objekte (često pravoslavne crkve) koristile kao vojne baze i zapovjedna mjesta.

Razaranja u Ukrajini / Foto: Vatican media

Ukrajinska pravoslavna Crkva, povezana s Moskovskom patrijaršijom, pretrpjela je najveću štetu, jer su uništene njene 143 crkve. Većina Ukrajinaca su pravoslavci, ali to ruskoj vojsci to ništa ne znači, jer su oskvrnuli i mnoštvo pravoslavnih crkava. Ipak, i druge kršćanske zajednice su izgubile brojne vjerske objekte i crkve.

Na nedavnome trećem Međunarodnom summitu o vjerskim slobodama u Washingtonu, izvršni direktor Instituta za vjerske slobode Maksym Vasin objasnio je da su svećenici i laici meta ruskih napada jer govore ukrajinski ili pokazuju svoj ukrajinski identitet. Mnogi Ukrajinci se nadaju da će izvješća Instituta za vjerske slobode potaknuti međunarodne organizacije na nastavak istrage o ruskim ratnim zločinima.

Maksym Vasin je tijekom izlaganja na summitu u Washingtonu rekao da “ruski ratni zločini počinjeni u Ukrajini mogu ukazivati na postojanje posebne genocidne namjere s ciljem uništenja ukrajinskog naroda što je, prema međunarodnome humanitarnom pravu, zločin protiv čovječnosti.”