U izjavi za CNA-ovu sestrinsku novinsku agenciju na španjolskom jeziku ACI Prensa vlč. Jacques Mourad, kojeg je Biskupska sinoda Sirijske katoličke Crkve izabrala za nadbiskupa Homsa u Siriji, katolika istočnog obreda u jedinstvu s Rimom, prisjetio se da kada ga je ISIS oteo zajedno s postulantom iz njegove kongregacije, džihadisti su ih pokušavali “preobratiti na islam”.

Međutim, unatoč opasnosti od smrti, u toj situaciji prisjetio se kako su drugi kršćani “imali hrabrosti i entuzijazma odgovoriti kako bi posvjedočili svoju vjeru”.

Unatoč opasnosti u kojoj su bili naši životi, istaknuo je, “mi smo sljedbenici Isusa raspetoga i uskrsloga”.

“Jedan od džihadista osudio me na smrt, prislonio mi nož na vrat i prijetio mi”, rekao je.

“Nisam osjećao bijes, ni mržnju, ni bilo kakav osjećaj nasilja prema njemu”, istaknuo je nadbiskup Mourad i priznao da sam “i sam bio iznenađen, jer inače ako me netko udari u lice, normalno je uzvratiti udarac njegovim lice, ali u tom trenutku nisam osjećao ništa loše prema njemu.”

Novog nadbiskupa oteli su islamski teroristi 21. ožujka 2015., kada je naoružana skupina ušla u samostan Mar Elian u Siriji i odvela ga zajedno s postulantom iz njegove kongregacije.

Izabrani nadbiskup Mourad rekao je da su njegovi otmičari “u mojim molitvama” svaki dan.

“Tražim oproštenje za njih i nastavljam to činiti, jer Bog je taj koji daje tu milost oprosta i odrješenja svih grijeha”, rekao je.

Nadbiskupija siromašnih kršćana

U vezi s njegovim imenovanjem, novi je prelat primijetio da Homs nije imao nadbiskupa od lipnja 2020. kada je nadbiskup Théophile Philippe Barakat umro.

“Za nas je vrlo važno da nakon ovog dugog čekanja imamo biskupa koji će nam pomoći u strukturi Crkve, kako bi mogao nastaviti napredovati i razvijati svoje poslanje s laicima koji su ostali vjerni i pažljivi prema situaciji u zemlji.”

Većina vjernika nadbiskupije, pojasnio je, “seljaci su koji rade na zemlji i žive od teškog rada. Većina naših obitelji je siromašna, a sve su siromašnije zbog ekonomske krize koja je u našoj zemlji zbog sankcija i korupcije”.

Kriza u Siriji počela je 2011. godine, u jeku prosvjeda tzv. “arapskog proljeća” koji su doveli do svrgavanja vladara u nekim zemljama na tom području.

Muslimanske terorističke skupine poput Al-Qaide i Islamske države pridružile su se prosvjedima tražeći odlazak sirijskog predsjednika Bashara al-Assada. Nasilje je izazvalo građanski rat, a sirijska vlada je imala Rusiju i Iran kao saveznike, a Tursku kao protivnika.

Stotine tisuća poginulo je u ratu, a iako se nasilje smanjilo posljednjih godina, ekonomska kriza još uvijek zahvaća zemlju i njezine građane.