“Odgovorno tvrdim da ne može doći do prekomjerne sječe u Hrvatskim šumama” – rekao je Žagar primjetivši da su višemjesečni napadi, koje dobivaju, uzrokovani ne uvažavanjem argumenata i stručnih obrazloženja. Pojasnio je kako Hrvatske šume čuvaju i gospodare s 2 milijuna hektara državnih šuma po točno određenim propisima – desetogodišnjim planovima koji se izrađuju u Ministarstvu. Demantirao je izvješće o prekomjernoj sječi, koje se pojavilo prije nekoliko godina. Naglasio je da tu “nije bila riječ o službenom aktu nego o dokumentu koji je netko proizveo”.

“Praktički je nemoguće da nestaje zaliha Hrvatskih šuma, obzirom na način kako se radi… Planove, koji se provode, kontrolira niz inspekcija, a na zagrebačkom području tu su i godišnji planovi. U prilog tome da ne može doći do devastacije šuma govori i podatak da Hrvatske šume bilježe prirast od 8 milijuna kubika, dok se siječe 6 milijuna kubika”. Upitan da komentira krađe u državnim šumama Žagar je rekao da je to učestala pojava, koja uz šumsku štetu povlači i ekološki faktor. “Mi imamo čuvarsku službu koja je organizirana, danonoćno se obilazi i čuva šuma, a utvrđena šteta se prijavljuje Ministarstvu unutarnjih poslova koje dalje radi svoj posao”. Također je istaknuo da uklanjanje starih zrelih stabala izaziva pozornost javnosti. Pojasnio je da i stabla imaju svoj vijek trajanja, i njihovo uklanjanje ostavlja prizor koji nije lijep za vidjeti, ali je nužno jer se stvaraju uvjeti za rast novih stabala. Direktor Sektora za šumarstvo Hrvatskih šuma zaključno je uputio apel javnosti da se ne nasjeda na negativno prikazivanje onoga što se radi, jer je riječ o normalnim šumarskim postupcima i nema ogoljivanja šuma.

Tajnik Hrvatskoga šumarskog društva potvrdio je da su Hrvatske šume ušle u obnovu šuma, ali da se nekontrolirana sječa događa u privatnim šumama gdje nije organizirana čuvarska služba, i gdje prema propisima mali šumovlasnici sami odlučuju o šumi. Osvrnuo se na problem Medvednice gdje se godinama nije gospodarilo, a kada su preuzele Hrvatske šume one su započele fazu obnove koja je naišla na negativan odjek javnosti.

“Nažalost i mediji su tendenciozni, oni pokazuju slike s Medvednice u fazi sječe i poslije nevremena kada su stabla izvaljena i to su zaista neugodne i ružne slike. Mi smo pozvali Zeleni odred, pokazali smo te površine da su to u biti fantastično pomlađene površine. Jer, samo takva pomlađena šuma može čuvati grad od erozije. Šuma Sljemena je zaštita grada”. Delač je govorio i o klimatskim promjenama, koje su sve izraženije i ostavljaju posljedice na šume. “U Slavoniji uslijed zatopljenja dolazi do pada podzemnih voda koje su važne za hrastove šume. Tu je i pojava štetnika koji do sada nisu obitavali u našim područjima i nemaju prirodnih neprijatelja”. Obzirom na sve više problema u šumama Delač smatra da je potrebno uključenje svih mogućih snaga u njihovu zaštitu – i stručne i znanstvene, ali potrebno je i ulagati u šume i šumarstvo.

Da je rasprava o stanju i zaštiti šuma jako važna istaknuo je i direktor Hrvatskoga drvnog klastera. Primijetio je da postoji razlika u gospodarenju, u odnosu privatnih i državnih šuma, ali da je nadzor nad državnim šumama prilično stabilno uređen. Hrvatske šume su također i glavni partner drvnoj industriji, koja kreira oko 53 tisuće radnih mjesta i sudjeluje u izvozu s 10%, ali sve mogućnosti ove grane nisu prepoznate i nisu u fokusu političkog interesa, pa se više ulaže u brodogradnju nego u drvnu industriju. “Zaštita šuma je jako važna, to je europski trend i sve zemlje imaju svoje šumarske politike”, rekao je Kavran dodavši kako se u Hrvatskoj svakodnevno susreće kriminalna sječa za koju je okrivio administraciju.

“Ovdje treba reći kako je kriva državna administracija koja je to dozvolila u nekoliko zadnjih izmjena zakona o šumama. Moram reći da je, do negdje 2008. godine, gospodarenje bilo poprilično striktno, jer je nadzor nad privatnim šumama bio u Hrvatskim šumama, i nije bilo toliko raširene pojave kriminala. Sada, kada je degradiran poljoprivredni prostor i obrastao je šumama, ljudi mogu zakonski vršiti sječu”. Istaknuo je i pozitivni moment – da je pustošenje šuma postalo kriminalno djelo. Budući je i sam šumovlasnik Kavran je istaknuo kako je velika potražnja na tržištu uzrok kriminalne sječe, a odgovornost administracije je i u tome što su male kazne za takva djela. “Mi imamo europsku praksu koja govori kako se treba brinuti o šumama, gdje je šuma ključni resurs, gdje je šuma dio nacionalnog identiteta. Mi bismo trebali ojačati te interese i resurse i raditi na promociji šume kao ključnog razvojnog resursa Republike Hrvatske. Bio-ekonomija je nešto što Europa potencira”, rekao je Kavran.