Koje su najčešće bolesti od kojih obolijevaju muškarci i zašto? Koliko prevencija doprinosi očuvanju zdravlja? Mogu li i koliko strah i lijenost postati presudni čimbenici zbog kojih će nam liječnik reći – došli ste prekasno? Na ta i druga pitanja odgovore su 8. studenoga u emisiji Argumenti, urednika i voditelja Branimira Gubića, ponudili prof. dr. sc. Mijo Bergovec, dr. med., subspecijalist kardiologije; prim. dr. sc. Igor Grubišić, dr. med., specijalist urologije; Matej Čuljak, psiholog i psihoterapeut.
Dr. Grubišić istaknuo je kako na pregled kod urologa dolazi sve više mladih ljudi između 20-e i 30-e godine. Iako najčešće dolaze zbog estetskih promjena na genitalnom području, riječ je o fiziološkim promjenama koje su normalne no znaju preplašiti muškarce.
Govorimo o sve većem problemu koji možemo okarakterizirati kao bolest
“Mladi danas pate od erektilne disfunkcije. U razgovoru s mladima dajemo im do znanja da ako je sve bilo u redu s 18, 19 godina, kako nije normalno da s dvadesetak godina postoji problem u obliku organske bolesti. To stvarno mora biti neko neurološko oboljenje ili teško oboljenje poput multiple skleroze da bi mi rekli: u redu, zbog toga imaš problema s potencijom! Većinom su to problemi psihološke naravi. I to je iznimno teško, uvjeriti mladu osobu da ima psiholoških problema i da to uzrokuje erektilnu disfunkciju. Sadržaj razgovora nas navodi na zaključak da veliku ulogu u tome ima okruženost golotinjom i pornografijom. Gdje god se nalazi, osoba ima pristup internetu. Seksualno uzbuđenje može postići kad god poželi. Posljedica toga je da njegova partnerica mora postići još viši stupanj uzbuđenosti kako bi imao erekciju. Govorimo o sve većem problemu koji možemo okarakterizirati kao bolest o kojoj se najmanje ili uopće ne govori.”
Ljudi do 25 godine života čine svega 1% mojih pacijenata s problemom plodnosti
Nadalje je ovaj urolog naglasio da problem neplodnosti kod muškaraca ne mora kao krajnji rezultat imati nemogućnost začeća ili potrebu za umjetnom oplodnjom. “Postoje hormonski, ali i drugi preparati koji se koriste u tom slučaju. Psihološki savjeti su također ključni: fizička aktivnost, zdrav život, prestanak pušenja, izbjegavanje alkohola, mršavljenje… S druge strane govorimo o trendu u kojem mladi ljudi sve kasnije ulaze u brak i imaju djecu, s 33 ili 35 godina. Ako oboje imaju 35 ili više godina, to skoro pa i ne ulazi u definiciju neplodnosti, već se radi o starijim ljudima u smislu plodnosti. Ljudi do 25 godine života čine svega 1% mojih pacijenata s problemom plodnosti.”
Argumetni HKR-a o muškom zdravlju. S lijeva na desno: prim. dr. sc. Igor Grubišić, dr. med., specijalist urologije; prof. dr. sc. Mijo Bergovec, dr. med., subspecijalist kardiologije; Matej Čuljak, psiholog i psihoterapeut
Dr. Bergovec rekao je da muškarci i žene u Hrvatskoj najčešće umiru od bolesti srca i krvnih žila. Kod žena su to uzroci 40% smrtnih slučajeva, dok je kod muškaraca to još uvijek prevladavajući razlog. Kao drugi većinski uzročnik smrti kod muškaraca ovaj kardiolog je naveo karcinom i maligne bolesti.
U primarnoj reakciji na simptom bolesti muškarci zaostaju za ženama
“Kad govorimo o srcu i srčano žilnim bolestima, govorimo o ishemijskoj bolesti srca(…) Način življenja je glavni čimbenik: pušenje, hipertenzija, dijabetes, povišene masnoće u krvi(…) Mladi ljudi koji se aktivno bave sportom trebaju dobar kardiološki pregled. Sigurno je da stariji ljudi više oboljevaju od srčano žilnih bolesti no preventivni pregledi na godišnjoj razini apsolutno su potrebni kod svih muškaraca koji su navršili 40 godina života. Dio tih pregleda su i nalazi čimbenika rizika koje sam već nabrojao.”
Za stres je rekao da je neizbježan čimbenik današnjeg života i da ga je vrlo teško kontrolirati do krajnosti. Naglasio je da ništa u životu nije toliko važno kao briga o čovjekovoj duši i tijelu. “Mladi ljudi su nerijetko opsjednuti sporednim životnim stvarima. Žele se čim prije obogatiti, čim prije biti u centru pozornosti. Sve ima svoje vrijeme i mjesto.”
Govorimo o problemu koji počinje od malih nogu
Psiholog Čuljak rekao je da na temu muškaraca i zdravlja treba govoriti o dvije kategorije: zdravlju općenito i brizi o fizičkom izgledu.
“Muškarac neće imati problema dok o zdravlju brine baveći se sportom, pazeći na psihičku i duhovnu stabilnost. Problem nastaje kad se pojavi simptom neke bolesti, može biti i neki od simptoma koje su gosti spomenuli. Kada treba napraviti pretragu, nekome se javiti zbog novonastalog problema, tu dolazi do zadrške. U primarnoj reakciji na simptom bolesti muškarci zaostaju za ženama(…) Žene imaju kulturu odlaska kod ginekologa, a muškarci kulturu odlaska urologu ili nekom drugom doktoru nemaju. Muškarci nemaju neki pregled na polugodišnjoj ili godišnjoj razini pa da se na taj način oblikuje svijest da je u redu, čak i poželjno, otići na pregled i kad nema simptoma bolesti. ”
Psihoterapeut Čuljak kazao je da muškarci imaju problem s odgovornošću, osvrnuvši se na činjenicu koju su istaknuli drugi gosti – da termine pregleda muškarcima češće ugovaraju žene ili roditelji nego li oni sami. ” Pitanje je kako li su oni do tog trenutka živjeli? Ako su roditelji u djetinjstvu govorili: pusti sine tata će, pusti sine mama će to napraviti, onda govorimo o problemu koji počinje od malih nogu. Nećete dobiti osobu koja je neodgovorna ili za sebe nepokretna u dvadesetoj godini života. Ta osoba je takva od svoje pete godine života.”