Fra Josip Blažević, gvardijan samostana svetog Antuna u Vinkovcima, govoreći o rezbarenju bundeva u vrtićima i školama zbog proslave Halloweena, istaknuo je kako se u Slavoniji zna zašto služi bundeva, odnosno za hranu jer ima nutritivnu vrijednost.

Fra Josip Blažević

“Živimo u izazovnim vremenima. Kršćanstvo je u odnosu na poganstvo proživjelo različite faze i naučilo se nositi s poganstvom. Poganstvo je kroz povijest bilo jače ili slabije prisutno posebno u zemljama gdje je kršćanstvo prevladalo. Međutim danas smo svjedoci slabljenja kršćanstva i ponovnog oživljavanja poganstva koji pokazuje svoju žilavost te da nije nikad u potpunosti pokoreno. U tom smislu javljaju se poganski festivali i blagdani koji uzimaju sve više maha i pomoću zabave postaju sve popularniji. Na taj način privlače sve mlađe populacije, od vrtićke dobi preko škola do drugih institucija gdje se dekorativno koriste poganski simboli. Nije riječ o dramatičnoj situaciji, ali poganstvo uzima maha na dekorativan način u kojem ljudi ne vide problem.”

Govoreći kako da se roditelji nose sa situacijom kada dijete trebaju poslati u vrtić s kostimom ili bundevom, fra Josip je naglasio kako roditelji imaju dosta prostora i da se tome mogu suprotstaviti te izraziti svoje vjersko opredjeljenje i kršćanski stav.

Naše najdublje vjerovanje je, a to je i objava u Isus Kristu, da smrću život ne prestaje nego se samo mijenja i dobiva različitu kvalitetu života u Bogu.

“Dakle mi smo u ovim danima pred Svi svete i Dušni dan posebno osjetljivi na zagrobni život jer posjećujemo grobove najmilije i sjećamo se njihovih života. Naše najdublje vjerovanje je, a to je i objava u Isus Kristu, da smrću život ne prestaje nego se samo mijenja i dobiva različitu kvalitetu života u Bogu. U tome smislu susrećemo se s banaliziranjem zagrobnog života, smrti i kojekakvih poganskih i primitivnih gledišta na život poslije smrti. Ovi festivali i folklori baca sjenu na kršćansko vjerovanje o gledanju na zagrobni život i gledanju života kao cjeline, ovozemaljskog i vječnoga života. Kao kršćani moramo imati svoje dostojanstvo i nama ne priliči sudjelovati u tim banaliziranjima onoga što je nama doista sveto osobito kad se u ovom vremenu imamo potrebu povući u tišinu i promišljati o našim preminulima.”

Iako “Noć vještica” povezujemo s izrezbarenom bundevom, fra Josip Blažević napominje kako te bundeve nemaju puno veze s tim poganskim blagdanom.

“Govorimo o jednom komercijaliziranom poganstvu koje je došlo iz Amerike, a dublji su korijeni iz keltske tradicije i Irske. Ovo današnje poganstvo je modernijeg datuma. Ovdje se više radi o fenomenu komercijalizma i ne možemo tražiti dublju urotu, osim da trgovci dobro zarađuju. No činjenica je svakako ako gledamo da je danas vještičarstvo priznata kao religija i ima svoju crkvu, sigurno da oni obilježavaju tu smjenu godišnjih doba sa svetkovinom Samhain, kada iz ljetnog ulazimo u zimsko razdoblje u noći s 31. listopada na 1. studenog. Oni to obilježavaju kao Samhain u smislu obreda, a u komercijaliziranom obliku je to Halloween koje se masovno obilježava.”