Svetkovina Svih svetih slavi se u Rimu od 6. stoljeća. Papa Bonifacije IV. u sedmom je stoljeću preuredio poganski hram Panteon u crkvu na čast Bogorodici i svim svetim mučenicima. U spomenuti je hram na 28 kola dao prenijeti kosti ranokršćanskih mučenika. Papa Grgur IV. je u osmom stoljeću u bazilici Sv. Petra na vatikanskom brežuljku dao sagraditi kapelu Svih svetih. U njoj su se Svi sveti slavili 1. studenog.

Svetkovina nas poziva na sveto življenje na temelju biblijskog izričaja “Sveti budite! Jer sam svet ja, Jahve, Bog vaš!” (Lev. z. 19,1)

Svi sveti je blagdan zajedništva onih koji su se preselili u vječnost i gledaju Boga “licem u lice”, onih koji se još “čiste” kako bi postigli potrebnu zrelost za rajsko blaženstvo te svih nas koji smo još na putu k ostvarenju naših najdubljih želja i čežnji za srećom u Bogu u kojem već sad “živimo, mičemo se i jesmo”, kako je zapisao sv. Pavao (Dj 17, 28).

Povezanost svetkovine Svih svetih i Dušnoga dana

Premda su Svi sveti i Dušni dan dva različita liturgijska dana, u praksi se stapaju u jedan, tako da već na samu svetkovinu Svih svetih naša groblja ožive od mnogobrojnih posjetitelja.

Svečano euharistijsko slavlje na improviziranom oltaru pored potresom oštećene mirogojske crkve Krista Kralja 1. studenoga od 16 sati predvodit će zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Nakon mise kardinal će kod središnjega mirogojskog križa udijeliti i čin odrješenja za sve pokopane na ovom groblju. Na bogoslužju će pjevati Akademski muški zbor Fakulteta elektrotehnike i računarstva, pod ravnanjem mo. Josipa degl’Ivellija.

Misno slavlje možete pratiti i u programu Hrvatskoga katoličkog radija.

Plakat za svetkovinu Svih svetih na Mirogoju